AKVILA - Predstavnici najrazvijenijih zemalja i država u razvoju juče u Akvili nisu uspjeli da postignu dogovor o smanjivanju emisije štetnih gasova na polovinu do 2050. godine, kako je predložila Grupa 8, koja okuplja industrijski najrazvijenije zemlje svijeta.
Do "neuspjeha" je došlo usljed protivljenja Kine i nekih drugih zemalja u nagloj ekonomskoj ekspanziji. Napredak u vezi s ovim pitanjem na sastanku u L'Akvili otežan je zbog odsustva kineskog predsjednika Hua Đintaa, koji se vratio kući zbog nemira u kineskoj provinciji Sinđijang.
Međutim, američki predsjednik Barak Obama je izjavio da još ima vremena da se prevaziđu neslaganja među silama u razvoju u vezi s klimatskim promjenama, nakon što je generalni sekretar UN Ban Ki Mun kritikovao G8 zbog nedovoljnog zalaganja.
Portparol Bijele kuće Robert Gibs izjavio je da je Obama rekao brazilskom predsjedniku Luisu Inasiju Luli da Silvi da "još ima vremena da se na vrijeme prevaziđe jaz neslaganja do tog važnog sastanka".
Učesnici Foruma velikih ekonomija o energiji i klimi (MEF), koji je održan u četvrtak u okviru trodnevnog samita G8 u italijanskom mjestu Akvila, uspjeli su, međutim, da postignu saglasnost da se ne dozvoli rast prosječne temperature na našoj planeti (kao rezultat te emisije) veći od dva stepena Celzijusa u poređenju s vremenom prije početka industrijske revolucije.
U deklaraciji MEF-a se navodi da će zemlje učesnice sastanka raditi na tome da "identifikuju globalni cilj za značajno smanjenje globalne emisije (štetnih gasova) do 2050", ali se ne pominje konkretna cifra.
MEF je pokrenut u martu, na inicijativu američkog predsjednika Baraka Obame, kako bi postavio temelje za novi svjetski dogovor o klimatskim promjenama, koji bi trebalo da zamijeni važeći Protokol iz Kjota, budući da ovome važnost ističe 2012. godine.
Formulisanje novog protokola biće glavna tema međunarodne konferencije koja bi trebalo da bude održana u decembru u Kopenhagenu.
Forum u Akvili okupio je članice G8 (SAD, Rusiju, Britaniju, NJemačku, Italiju, Francusku, Kanadu i Japan), grupu G5 zemalja s privredama u naglom razvoju (Brazil, Kinu, Indiju, Meksiko i Južnu Afriku), kao i Australiju, Evropsku uniju, Indoneziju i Južnu Koreju.
Zemlje u razvoju očekuju da industrijski najrazvijenije države na sebe preuzmu najveći teret smanjivanja emisije štetnih gasova, budući da su najviše i doprinijele sadašnjoj teškoj ekološkoj situaciji. Od bogatih zemalja se očekuje i da finansijski pomognu siromašnima da se izbore s poplavama, žarkim talasima, nepogodama i rastom nivoa mora, koji se očekuju kao posljedica globalnog zagrijavanja.
Samit G8 u italijanskom gradu Akvila završen je juče.
Bogati u borbi protiv gladi
Lideri G8 napraviće zaokret u borbi protiv gladi u svijetu i više neće slati pomoć, već pomagati poljoprivrednicima da proizvode hranu. Cilj nove strategije je da se siromašnim seljacima omogući da sami proizvode više hrane, kroz povećanje produktivnosti, umjesto da zavise od isporuka pomoći. "Priča se o 15 milijardi dolara i očekujemo da američki predsjednik Obama to objavi i pozove druge članice G8 i zemlje u razvoju koje bilježe brzi rast da podrže inicijativu", rekao je predsjednik Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj Kana Nvanze. Planirana sredstva, kako se očekuje, bila bi isplaćena tokom tri godine. Tu sumu ne čine potpuno "nova" sredstva, već i ona iz zemalja koje do sada nisu realizovale prije četiri godine obećanu pomoć Africi.
Braun: Smanjiti nuklearni arsenal
Britanski premijer Gordon Braun je na samitu G8 rekao da bi na samitu o nuklearnoj bezbjednosti, naredne godine u SAD, moglo da dođe do toga da Britanija smanji broj nuklearnih bojevih glava, ukoliko bi Iran i Sjeverna Koreja pristali da odustanu od svog nuklearnog programa. Braun ne planira da sam donese takvu odluku i naveo je da je neophodna "kolektivna akcija" kako bi se Teheran i Pjongjang ubijedili.