VAŠINGTON - Amerika na početku ljeta 2013. godine ponovo otvara temu rasne tolerancije pokazujući da teret podjela i segregacija iz prošlosti, čak i sa prvim Afro-Američkim predsjednikom na njenom čelu, nije sasvim nestao.
Proteklih dana dva događaja su skoro istovremeno podstakla rasprave o međurasnim pitanjima u američkoj javnosti.
Pola Din posljednjih deset godina bila je ikona televizijske stanice Fud netvork (Food Network), predstavljajući publici specijalitete američkog Juga. Od juče, šesdesetšetogodišnja Amerikanka ostala je bez posla, pošto je kompanija odlučila da joj uruči otkaz. Razlog - rasističke uvrede.
Prema navodima medija u SAD, Din je prošlog mjeseca pred sudom po privatnoj tužbi za naknadu štete jedne bivše radnice iz njenog restorana u Džordžiji, priznala da je koristila riječ "crnčuga", takozvanu N riječ (nigger), koja automatski budi sjećanje na segregaciono društvo u Americi prije pedesetak godina.
Ona je rekla i da je imala ideju da za vjenčanje svog brata 2007. godine, tema bude sjećanje na robovlasnički period, pri čemu bi svi kelneri bili elegantno obučeni Afro-Amerikanci.
Iako je Din odmah reagovala, postavivši na sajt Jutjub snimljenu izjavu u kojoj se svima izvinjava, i objašnjava da ne dijeli ljude prema rasi, vjeri ili seksualnoj orijentaciji, Fud netvork je ubrzo nakon ovih saznanja odlučio da joj se zahvali na daljoj saradnji.
U drugoj "rasno osjetljivoj epizodi" poznati crni glumac Kris Rok je prije neko veče u jednoj televizijskoj emisiji propisno izvrijeđao Džordža Cimermana, čovjeka kome se sudi za ubistvo Afro-Američkog tinejdžera sa kojim se sukobio na ulici.
Suđenje koje bi trebalo da počne ovih dana, tek bi moglo da dodatno zaoštri ionako već napete odnose, pošto je Cimerman, polubelac-polu Hispano Amerikanac, optužen za ubistvo crnog tinejdžera Trejvona Martina prije više od godinu dana.
Cimerman se na sudu brani da je pucao u samoodbrani, pošto je Martin počeo da ga udara pesnicama. Policija je dostavila fotografije na kojima se vidi da je Cimermanu razbijena glava i da je sukob prije nego što je pucao bio veoma ozbiljan.
Kris Rok, je međutim sa još jednim crnim voditeljem na televiziji žestokim psovkama i uvredama govorio o Cimermanu, poželjevši da mu sudi samo crna porota.
Koliko ove dvije priče predstavljaju pravu sliku Amerike i međurasnih odnosa danas?
Jedno od mjesta u kome se susreću današnja i nekadašnja Amerika je Ričmond, glavni grad Virdžinije. Posjeta Muzeju Konfederacije u tom mjestu, ostavlja prilično neobičan utisak.
Virdžinija je nekada bila centar robovlasničkog sistema u SAD pred početak građanskog rata, pri čemu je dugi niz godina nakon toga ostalo živo sjećanje na taj period.
Ratne zastave, fotografije, uniforme, istorijska građa, sve što slavi robovlasnički Jug, danas je moguće vidjeti u muzeju. Na glavnom gradskom trgu je i veliki spomenik u znak sjećanja na komandanta južnjačke armije, generala Roberta Lija.
Samo na desetak minuta udaljenosti kolima, dio je grada u kome Afro-Amerikanci čine apsolutnu većinu. Dvije Amerike i dva sjećanja. Potpuno različita na svoju ne tako davnu istoriju.
Slična je i reakcija javnosti na posljednje događaje. Veliki broj ljudi je pozdravio odluku Fud netvorka da uruči otkaz Poli Din, ali nije zanemarljiva ni podrška koju je dobila "televizijska kuvarica" čije se bogatstvo procjenjuje na 17 miliona dolara.
Prema pisanju "Njujork Tajmsa", juče su se ispred njenog restorana "The Lady and Sons" u gradu Savani u Džordžiji, okupile njene pristalice.
Iako je najveći broj pristalica bio bijele puti, među njima je bila i Nikol Grin, tridesetšestogodišnja crnkinja, koja je došla iz Nju Orleansa da podrži tv zvijezdu.
"Ono što je ona rekla jeste ružno, ali ja znam da Din nije rasista. Ona to ne misli, iz nje su izašle riječi iz nekog drugog vremena", rekla je Grin.
Da staro vrijeme i dalje, naročito na Jugu Amerike, može da probudi bolne uspomene, kaže profesor sa Univerziteta Sjeverna Karolina, Vilijam Feris, objašnjavajući da nostalgija za predratnim periodom vladavine Juga nije neobična na ovim prostorima.
"Sjećanje na ropstvo i borbu za građanska prava je i dalje veoma živo. Taj teret ćemo nositi do kraja života", dodaje profesor.
Sa njim se slaže i Ričard Hatavej (56), iz Džordžije, koji priznaje da je njegov djeda često koristio riječ "crnčuga" govoreći o Afro-Amerikancima, ali da su njegovi roditelji zabranili da se tako govori.
"I dalje ćete ovdje čuti ljude da koriste tu riječ, ako misle da se nalaze u grupi koja isto misli. Pola Din jeste pogriješila, ali je sve poprimilo pretjerane razmjere. Ona je kuvarica, nije diplomirala na Harvardu", ocjenjuje ovaj njen sugrađanin.
Kakve će razmjere poprimiti suđenje Džordžu Cimermanu vidjeće se narednih mjeseci.
Sjećanja Amerikanaca na velike nerede u Los Anđelesu 1992. godine, kada su desetine ljudi nastradale, poslije oslobađajuće presude bijelim policajcima koji su pretukli Rodnija Kinga, i dalje su svježa.