BANJALUKA, VAŠINGTON - Entoni Blinken i Sergej Lavrov, ministri spoljnih poslova Amerike i Rusije, sastaće se naredne sedmice u pripremi predstojećeg samita između američkog i ruskog predsjednika, a tema će, kako nam je nezvanično rečeno u Vašingtonu, biti i zapadni Balkan.
S obzirom na to da nismo dobili više informacija o ovom sastanku, možemo podsjetiti na informacije koje smo ranije dobijali... Pisali smo nekoliko mjeseci prije nego što je to zvanično potvrđeno od strane Vašingtona da će Amerika prihvatiti njemačku kandidaturu za visokog predstavnika. Takođe smo pisali, prema našim informacijama u Vašingtonu i Berlinu, da Rusija neće pokušati spriječiti imenovanje Kristijana Šmita za visokog predstavnika jer ta zemlja preko Njemačke želi sačuvati most s Evropom u pokušaju da se kroz pregovore razriješi ukrajinska kriza. Blokiranje Šmita bi sigurno pogoršalo odnose sa Njemačkom, od koje Rusija ekonomski dosta zavisi, a, kako smo takođe pisali, Rusija je zainteresovana da i nakon OHR-a ostane Savjet za sprovođenje mira kao međunarodno tijelo koje bi nadgledalo reformske procese u BiH i služilo kao forum najvažnijih međunarodnih faktora.
Podsjećamo, takođe, da smo iz njemačkih izvora saznali da se Šmitu ne žuri da preuzme funkciju jer mu tek u septembru ističe mandat poslanika u njemačkom parlamentu. S obzirom na meku reakciju visokog predstavnika Valentina Incka na činjenicu da je Narodna skupština RS odbila da sprovede njegove zahtjeve u vezi s odlikovanjima i poveljama osobama osuđenim za ratne zločine, pokazuju se kao tačne tvrdnje naših izvora da Šmit i Njemačka, ali i zvanični SAD, nisu oduševljeni Inckovim potezima.
Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani i ekspert za EU i zapadni Balkan, kaže da očekuje da će tema biti zapadni Balkan, ali da će u fokusu razgovora biti pitanja nuklearnog oružja na Korejskom poluostrvu, iranski nuklearni program i američko povlačenje iz Avganistana.
"I Rusija i SAD imaju naravno svoje interese na zapadnom Balkanu, ali se očekuje da će interesi SAD biti više usaglašeni s interesima EU. Tako EU u ovoj konstelaciji može računati samo na ideju da se Bajden u suštini zalaže za snažnije evroatlantske odnose i da će svoje interese, politike i ciljeve u vezi sa zapadnim Balkanom uskladiti s ciljevima, interesima i politikama EU, jer je u suštini EU još percipirana kao najrelevantniji vanjski akter na zapadnom Balkanu sa sistematskim pristupom regionu", kaže on. Zauzvrat, kako ističe, očekuje se da će EU podržati politiku SAD prema Kini. Ipak, kako ističe, on ne očekuje da će ovaj samit između Blinkena i Putina donijeti neke odluke u vezi sa zapadnim Balkanom, bez konsultacija s EU.
Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke i dobra poznavateljka njemačke politike, naglašava da je EU predugo nijemo posmatrala ulazak drugih aktera i igrača na prostor zapadnog Balkana, i da bi trebalo da više utiče na ono što se dešava u Evropi.
"Uz lošu komunikacijsku kampanju i strategiju baveći se sobom EU je prepustila taj prostor drugima i sad treba nadoknaditi izgubljeno. Više nije dovoljno izdavati saopštenja i izražavati zabrinutost, davati izjave u formi pukih diplomatskih fraza. EU mora promijeniti stil komunikacije, sadržaj poruka koje šalje i stvoriti široki front svih aktera koji podržavaju EU integracije. Bez tog širokog fronta i napuštanja kafanskih razgovora, koje vidimo u BiH, teško da može poboljšati imidž i učiniti suštinski zaokret u politici prema zapadnom Balkanu", smatra Topićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.