MOSKVA - Najviši ruski finansijski zvaničnici privatno su upozorili predsjednika Vladimira Putina da sadašnji nivo vojne potrošnje postaje neodrživ za ekonomiju zemlje, prenosi "Bloomberg" pozivajući se na izvore upoznate sa razgovorima u vrhu vlasti.
Prema navodima agencije, pojedini ključni ljudi zaduženi za upravljanje ruskim finansijama smatraju da troškovi rata u Ukrajini stvaraju sve veći pritisak na državni budžet i dugoročnu ekonomsku stabilnost.
Iako se takva upozorenja za sada ne iznose javno, "Bloomberg" navodi da se unutar državnog aparata sve češće vode rasprave o tome koliko dugo Rusija može održavati sadašnji tempo finansiranja vojske bez ozbiljnih posljedica po druge sektore ekonomije.
Ogroman dio budžeta odlazi na rat
Rusija je posljednjih godina značajno povećala izdvajanja za odbranu i bezbjednost. Prema dostupnim podacima, gotovo 40 odsto federalnog budžeta sada odlazi na vojsku, bezbjednosne strukture i ratne aktivnosti povezane sa sukobom u Ukrajini.
"Bloomberg" navodi da su pojedini ruski ekonomski zvaničnici upozorili Putina da trenutni nivo potrošnje nadmašuje mogućnosti budžeta i da bi mogao izazvati ozbiljne finansijske probleme u narednim godinama.
Prema dokumentima na koje se poziva "Financial Times", Rusija bi tokom 2026. godine mogla premašiti planirane vojne troškove za najmanje dva biliona rubalja, odnosno oko 28 milijardi dolara. U najpesimističnijem scenariju taj iznos mogao bi biti i dvostruko veći.
Ministarstvo finansija traži rezove
Kako bi ublažilo rastući deficit, rusko Ministarstvo finansija navodno predlaže zamrzavanje ili smanjenje potrošnje u drugim oblastima. Prema procurelim informacijama, razmatraju se ograničenja izdvajanja za različite civilne programe kako bi se oslobodio prostor za nastavak finansiranja rata.
Takav pristup dodatno pojačava zabrinutost dijela ekonomskih stručnjaka koji upozoravaju da bi dugoročno zanemarivanje investicija, infrastrukture i socijalnih programa moglo usporiti razvoj zemlje i povećati ekonomske probleme nakon završetka rata.
Sankcije i rat dodatno opterećuju ekonomiju
Ruska ekonomija već više od četiri godine funkcioniše pod snažnim pritiskom međunarodnih sankcija uvedenih nakon početka invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ograničen pristup zapadnim tehnologijama, smanjeni prihodi od energenata i rast troškova rata dodatno komplikuju situaciju.
Evropske obavještajne službe i međunarodni analitičari posljednjih mjeseci sve češće upozoravaju da se ruski budžetski deficit povećava, dok pojedine industrije bilježe pad proizvodnje i investicija.
Putin zasad ne pokazuje spremnost za promjenu kursa
Uprkos upozorenjima finansijskih zvaničnika, nema naznaka da Kremlj planira značajno smanjiti vojne ambicije. Ruski predsjednik Vladimir Putin više puta je isticao da rat i bezbjednosni ciljevi ostaju prioritet države.
Istovremeno, pojedini ruski zvaničnici javno priznaju da ekonomija ulazi u osjetljiv period. Ministar ekonomskog razvoja Maksim Rešetnikov ranije je upozorio da se zemlja nalazi "na ivici recesije", dok su i drugi predstavnici vlasti govorili o usporavanju privrednog rasta.
Sve više pitanja o dugoročnoj održivosti
"Bloombergov" izvještaj pokazuje da zabrinutost zbog ratnih troškova više nije prisutna samo među nezavisnim ekonomistima i zapadnim analitičarima, već i među ljudima koji upravljaju ruskim finansijskim sistemom.
Iako za sada nema znakova otvorenog neslaganja sa Kremljom, činjenica da najviši finansijski zvaničnici privatno upozoravaju na neodrživost sadašnje potrošnje ukazuje na rastući pritisak unutar samog državnog aparata.
Kako rat ulazi u novu fazu, pitanje finansiranja vojne mašinerije postaje jedno od ključnih pitanja za budućnost ruske ekonomije.