KARAKAS - Odlazak venecuelanskog predsjednika Uga Čaveza otvorio je Pandorinu kutiju punu pitanja o budućnosti Venecuele, piše danas CNN.
Čavez (58), koji je bio 14 godina na čelu Venecuele i simbol socijalizma u Latinskoj Americi, preminuo je od posljedica teške respiratorne infekcije u utorak uveče, 21 mjesec nakon što je utvrđeno da ima rak. U javnosti nije viđen tri mjeseca, kada je bio podvrgnut hitnoj operaciji na Kubi, 11. decembra prošle godine.
U Venecueli će, zbog smrti šefa države, u roku od 30 dana morati da budu održani i predsjednički izbori. Do izbora, prema Ustavu Venecuele, funkciju predsjednika obavlja predsjednik Skupštine Diosdado Kabeljo.
Čavez je smatrao da bi sadašnji potpredsjednik Nikolas Maduro bio dobar nasljednik. Njega, međutim, čekaju teški izazovi.
S jedne strane, suočiće se sa podjelom u Ujedinjenoj socijalističkoj partiji Venecuele, ali i vojsci, a sa druge očekuje ga Enrike Kapriles, kandidat opozicije koji je izgubio na prethodnim predsjedničkim izborima.
Konflikt u Ujedinjenoj socijalističkoj partiji Venecuele, vojsci i opoziciji u velikoj mjeri će odrediti kojim putem će krenuti Venecuela - da li će to biti mirna i lagana tranzicija ili prelazak u haos i nasilje dok se razni politički lobiji bore za vlast.
Nakon pobjede na izborima 1998. godine Čavez je dramatično promijenio kurs vlade i ekonomiju Venecuele. Njegovi napori bili su usmjereni na smanjenje sisromaštva, obezbjeđivanje zdravstvenih usluga i socijalne pomoći siromašnima.
Iako su podaci o siromaštvu u Venecueli diskutabilni, većina njih ukazuje na činjenicu da se siromaštvo zaista smanjilo. Prema podacima Svjetske banke, procenat siromašnih pao je sa 50 odsto 1999. na 32 odsto 2011. godine.
Venecuela je tokom Čavezove vladavine značajno smanjila vlastitu proizvodnju nafte, navodi se u izvještajima vodećih svjetskih novininskih agencija iz Karakasa, ali uz napomenu da je ova latinoamerička zemlja sada vodeća u svijetu po zalihama te najvažnije energetske sirovine.
Prema ekspertskim procjenama, Venecuela je prošle godine imala dnevnu proizvodnju nafte od približno tri miliona barela, a značajan dio te produkcije je isporučivan na američko i kinesko tržište.
Poslije njegove smrti, u Venecueli se stvara "vakuum moći". Opozicija je ujedinjena na čelu sa Kaprilesom, ali njegov poraz na oktobarskim izborima pokazuje da opozicija nema veliku moć.
Istovremeno, reakcija venecuelanske vojske biće ključna za tranziciju. Potpredsjednik Maduro nema Čavezovu harizmu, ali ima značajan uticaj na partiju koju predvodi.
Kabeljo, koji je na čelu zemlje do novih izbora, ima bliske veze sa vojnim vrhom što znači da bi i on mogao da bude jedan od kandidata za Čavezovog nasljednika.
Razlog za zabrinutost imaju i Čavezovi saveznici, ocjenjuje CNN.
Državna kompanija Petro Karibi davala je naftu savezničkim zemljama po cijeni 95 odsto nižoj od tržišne vrijednosti, uz period otplate od 25 godine. To je koristila prije svega Kuba. Odlazak Čaveza osjetiće naročito njegovi saveznici Iran, Rusija, Sirija pa i Sjeverna Koreja.
Poslije Čavezove smrti postaviće se i pitanje prodaje narkotika jer je Venecuela tokom njegove vladavine postala mjesto prodaje ilegalnih narkotika, a narkobosovi bi u budućnosti mogli da dobiju još veći zamah.
Ako bi izbori bili raspisani ubrzo, regionalni lideri će morati da odigraju ključnu ulogu kako bi se obezbijedila mirna i demokratska tranzicija. SAD, Brazil, Meksiko, Kolumbija i Kanada trebalo bi da se založe za slobodne i fer izbore.
nema sumnje da će Venecuela ostati podijeljena bez obzira na to ko će biti novi predsjednik, ali fer i transparentni izbori će pomoći da se obezbijedi da sljedeća vlada ima politički kapital da se uhvati u koštac sa neophodnim reformama koje će donijeti dobrobit svim građanima Venecuele, navodi CNN.