BRISEL - Brisel je premrežen špijunima, utvrdio je belgijski ministar pravosuđa Pol Van Tighelt, upozoravajući da su skandali poput Qatargatea i Chinagatea samo vrh ledenog brijega špijunaže u belgijskoj prestonici, u kojoj stoluju ne samo institucije EU-a i NATO-a, već i oko 100 drugih međunarodnih organizacija i oko 300 stranih diplomatskih misija.
Belgijski "hvatači špijuna", odgovorni za očuvanje sigurnosti evropskih i NATO-vih organizacija, suočavaju se sa sve više primjera ruskog neprijateljstva, kineskog špijuniranja i povratka tvrde geopolitike, rekao je Van Tighelt. Taj problem nije sasvim nov, s obzirom na ulogu Brisela na međunarodnoj sceni. I sam belgijski ministar podsjeća da je "špijunaža druga najstarija profesija na svijetu", naglašavajući da je stoga ključna evropska koordinacija i stalno se poboljšava, piše "Politico".
Van Tighelt trenutno predsjedava sastancima ministara pravosuđa EU jer njegova zemlja predsjedava Vijećem EU. Zbog špijunske prijetnje belgijska vlada udvostručila je kadar državnih sigurnosnih službi na oko 1000 radnika, s time da je prioritet djelimično pomaknut s protivterorizma - nakon terorističkih napada u Parizu i Briselu 2015. i 2016. - na protivobavještajne poslove. Belgija je takođe uložila u "oficire za vezu" u Vašingtonu, Den Hagu i Maroku.
Belgija se u posljednje vrijeme suočila s nekoliko visokoprofilnih špijunskih skandala. To su Qatargate, kada je nekoliko visokih zvaničnika u Briselu osumnjičeno za korupciju, pranje novca i članstvo u zločinačkoj organizaciji, te Chinagate, skandal s curenjem razgovora između Frenka Krejelmana iz krajnje desne stranke Vlams Belang i kineskog špijuna, s time da je belgijski političar navodno više od tri godine uticao na belgijsku politiku u zamjenu za mito.
U ključnoj izbornoj godini za Belgiju i EU obavještajne službe moraju se pripremiti za hakovanje i dezinformacije, rekao je liberal Van Tighelt, ujedno zamjenik premijera. "Nije nemoguće da u nekom trenutku jedan od ovih nama ne tako bliskih režima pokuša hakovanjem sistema lažirati izbore. Toga moramo biti svjesni jer je to moguće. Geopolitički kontekst tjera nas da budemo manje naivni", rekao je Van Tighelt.
Belgija je dosad protjerala 41 ruskog diplomatu zbog navodne špijunaže. Van Tighelt kaže da je Rusija uključena u hibridni rat i na belgijskooj teritoriji. "Za svaku je demokratiju teško pronaći pravu ravnotežu u pogledu sigurnosti. Ako Belgija sutra odluči prebaciti 10 milijardi evra iz socijalne njege u sigurnost, meni je to u redu", kazao je, dodajući da je demokratija koja poštuje vladavinu prava uvijek u određenoj mjeri ranjiva.
U nadolazećim sedmicama belgijski parlament trebao bi odobriti nova pravila koja će olakšati kažnjavanje onih koji budu uhvaćeni u špijunaži. Sadašnje odredbe datiraju iz 1930-ih i ne svrstavaju špijunažu u kazneno djelo. To je, primjera radi, otežalo kazneni progon Krejelmana, kojeg je stranka Vlams Belang izbacila iz članstva.
Iako će Belgija postrožiti pravila o špijunaži, Van Tighelt ističe da su takve prakse i dalje teško dokazive jer se povjerljivi podaci često ne mogu koristiti u otvorenim sudskim postupcima. Provođenje kaznenih istraga samo je jedan od načina stvaranja "neprijateljskog radnog okruženja" za špijune u Belgiji, uz zatvaranje istraživačkih instituta i protjerivanje diplomata povezanih sa špijunažom.
Visoki zvaničnik uvjeren je da Belgiji treba snažan sistem državne sigurnosti, ofanzivniji nego sadašnji, dakako u okviru vladavine prava. Iako mogu raditi sa stranim obavještajnim službama, Belgijanci, primjera radi, ne mogu izvoditi nikakve operacije u inostranstvu: "Neće biti situacija poput onih s Džejmsom Bondom", rekao je Van Tighelt, prenosi "Tportal".