SOFIJA - U Bugarskoj će sutra blizu sedam miliona građana sa pravom glasa birati predsjednika države, a prema istraživanjima javnog mnjenja, favorit je Rosen Plevnelijev, kandidat vladajuće partije Građani za evropski razvoj Bugarske (GERB).
Ovaj 47-ogodišnji građevinski inženjer (na fotografiji), do nedavno ministar regionalnog razvoja i urbanizma i najpopularniji ministar u vladi premijera Bojka Borisova, prema istraživanjima javnog mnjenja, neće biti izabran u prvom krugu, već će izbornu pobjedu morati da potvrdi u drugom krugu, nedjelju dana kasnije.
Centralna izborna komisija (CIK) registrovala je ukupno 18 predsjedničkih kandidata, među kojima su kandidat bugarske socijalističke partije (BSP) Ivajlo Kalfin, bivši bugarski ministar inostranih poslova, i prvi bugarski evropski komesar Meglena Kuneva, kao nezavisni kandidat, koji imaju najveće šanse da po broju glasova budu iza Plevnelijeva.
Na listi se ne nalazi ime aktuelnog predsjednika Georgi Prvanova, kome se početkom naredne godine završava drugi petogodišnji mandat, budući da nema pravo da se kandiduje i po treći put.
U Bugarskoj će se u nedjelju, paralelno sa predsjedničkim, održati i izbori za lokalne organe vlasti za predsjednike opština i odbornike u opštinskim skupštinama.
Prema istraživanjima javnog mnjenja, najviše mandata će osvojiti predstavnici GERB-a, zatim BSP-a i stranke Turaka u Bugarskoj Pokret za prava i slobode (PPS), kao i nacionalistička formacija Ataka.
Nedjeljni izbori u Bugarskoj su i test za vladu čije je povjerenje u posljednje vrijeme poljuljano. Nedavni protesti protiv Roma, prouzrokovani ubistvom jednog mladića u selu Katunica, za šta su mještani optužili romskog bogataša Kirila Raškova, poznatijeg kao car Kiro, pokazali su da u bugarskom društvu vladaju duboke podjele.
Bugarska država je jedna od najsiromašnijih u EU, prosječna plata iznosi oko 340 evra, a zbog krize nezaposlenost je prešla 10 procenata. Bugarska je, međutim, sa dugom od 5,8 milijardi evra malo zadužena i može da računa na sredstva iz evropskih fondova.
Nedjeljni izbori u Bugarskoj su i test za Bugarsku u pogledu prijema u šengensku zonu, koje je odlagano više puta zbog problema sa korupcijom i organizovanim kriminalom.
Nedavno istraživanje organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenal pokazalo je da je oko 12 odsto građana spremno da proda svoj glas. Mediji spekulišu da glas na predsjedničkim izborima vrijedi 50 leva (25 evra), a na lokalnim 30 leva (15 evra).
Bugarska policija je u prethodnom periodu podnijela više krivičnih prijava protiv lica koja su raznim podmićivanjima pokušala da obezbijede glasove za svoje favorite, a na svim bilbordima, kojima je preplavljena zemlja, pored poruke stoji da je kupovina glasova krivično djelo.
Pravo glasa na predsjedničkim izborima ima 6,97 miliona građana, a na lokalnim 6,52 miliona.
Birači će moći da glasaju na 11.382 biračkih mjesta u 264 opštine u zemlji i na 161 mjesta u inostranstvu.
Bugarska policija je saopštila da će izbore obezbjeđivati oko 15.000 policajaca, a u skladu sa zakonom, zabranjena je prodaja alkohola u ugostiteljskim i trgovinskim objektima.
Za izbore u Bugarskoj vlada veliko interesovanje - izbore će pratiti više od 1.200 novinara iz zemlje i inostranstva, a prvi preliminarni rezultati očekuju se u nedjelju kasno uveče.