Tajvanski moreuz je "bure baruta" koji ima potencijal da pokrene svjetski rat, rekao je u utorak vojni analitičar na panelu stručnjaka okupljenih da razgovara o američkoj spoljnoj politici iz tajvanske perspektive.
Kineska operativna grupa nosača aviona koju predvodi "Liaoning" trenutno sprovodi ono što je Peking nazvao "rutinskom" borbenom vježbom istočno od Tajvana, dok američka vojska nadgleda vježbu na Tihom okeanu i raspoređuje udarnu grupu nosača "Teodora Ruzvelta" u Južnokinesko more.
To su znači da su SAD, Kina i Tajvan upale u "začarani krug", dok napetosti i dalje rastu u regionu, prema Ma Čen-kun-u, profesoru na postdiplomskim studijama na institutu za kineska vojna pitanja na Univerzitetu za nacionalnu odbranu u Taoiuanu na sjeveroistoku Tajvana.
Ma je komentarisao dok se pojavljivao na panelu od četiri osobe čiji je domaćin Prospekt fondacija, istraživački centar sa sjedištem u Tajpeju koji istražuje međusobne prolaze i savjetuje vladu, izvijestila je tajvanska Centralna novinska agencija.
"Tajvanski moreuz sada podsjeća na Balkan prije izbijanja Prvog svjetskog rata", dodao je Ma, rekavši da je "prozor za mir" - nenasilno rješavanje odnosa između Kine i Tajvana - postajao sve manji.
"Iako nijedna zemlja ne namjerava da pokrene rat, burad baruta raširene su širom Tajvanskog moreuza i okoline", rekao je on.
Njegove primjedbe uslijedile su onog dana kada je tajvansko ministarstvo odbrane izvestilo o četiri naleta aviona Narodne oslobodilačke vojske u ostrvsku identifikacionu zonu PVO (ADIZ), samoproglašenu sferu koja nije regulisana međunarodnim pravom. U ponedjeljak, dok su Liaoning i pet pratećih kineskih ratnih brodova ušli u zapadni Pacifik, PLA je uletio sa 10 borbenih aviona i izviđačkih aviona u ADIZ.
Kineski ratni avioni vidjeli su se na tajvarskim radarima PVO ukupno 18 dana u martu i do sada su se pojavljivali četiri uzastopna dana u aprilu, navodi se na veb stranici ministarstva odbrane.
U panelu od utorka, koji je razmatrao posjete državnog sekretara Antonija Blinkena Aziji i Evropi, bio je Li Ših-hui, profesor na Nacionalnom univerzitetu Čengči (Chengchi NCCU) u Tajpeju.
"Blinkenove posjete inostranstvu Tokiju, Seulu i Briselu - prvi diplomatski potezi nove administracije - pokazale su spoljnopolitičku strategiju predsjednika Bajdena o ponovnom uspostavljanju zajedničkih interesa Amerikanaca i njegovih saveznika", rekao je Li.
Dajući prioritet svojoj konkurenciji sa Pekingom i čineći to iz perspektive ljudskih prava i bezbjednosti, administracija Bajdena stvorila je kontrast između SAD-a i Kine, ističući prijetnju potonje regionalnom poretku u Aziji, dodao je profesor.
Strateški značaj Tajvana stavio se na dnevni red u razgovorima između Vašingtona i Tokija, rekao je Li, koji je u programu Japanskih studija NCCU-a. Povećana vidljivost ostrva na međunarodnoj sceni bio je "diplomatski proboj", dodao je on, ali je rekao da je Tajvan istovremeno uvukao u veću američko-kinesku bitku za prevlast.
"Uprkos podršci koju je dobio za svoj tehnološki napredak i dostignuća u oblasti ljudskih prava, Tajvan treba da bude okretan i fleksibilan kako bi mogao da izađe na kraj sa strateškim izazovima", zaključio je Li.
Usred upozorenja iz Pekinga, japanski premijer Jošihide Suga u nedjelju je naglasio značaj tajvanskog mira i stabilnosti za region. Rekao je da se nada da će sarađivati sa predsjednikom Bajdenom na smanjenju napetosti među moreuzima.
"Važno je da Japan i Sjedinjene Države sarađuju i koriste odvraćanje da stvore okruženje u kojem Tajvan i Kina mogu naći mirno rješenje", rekao je on u televizijskom intervjuu.
Suga i Bajden treba da održe samit u Vašingtonu 16. aprila, saopštila je Bijela kuća.
Dvojica lidera će navodno pomenuti mir širom Tajvanskog moreuza kao zajedničku zabrinutost u zajedničkoj izjavi objavljenoj nakon prve lične posjete stranog lidera Bajdenovoj administraciji.
(Alo.rs)