KARAKAS - Predsjednik Venecuele Ugo Čavez naložio je vojsci da se pripremi za mogući sukob s Kolumbijom i optužio kolumbijsku vojsku da je upala u Venecuelu.
"Nije riječ o vojnoj patroli koja je greškom ušla (na teritoriju Venecuele). Ne, oni su prešli rijeku Orinoko i upali na teritoriju Venecuele. Imamo očevice", rekao je Čavez u poruci naciji i optužio Bogotu za "provokacije". Čavez je rekao i da se "priprema scenario za napad na Venecuelu". "Pozivam narod i oružane snage - budimo spremni za borbu", rekao je on.
"U slučaju vojnog napada, mi ne bismo imali izbora. Ne bismo imali izbora nego da odgovorimo oružjem. Naš odgovor ne bi bio diplomatski. Bio bi vojni", rekao je Čavez. Predsjednik Venecuele je najavio i da će odmah biti obustavljene isporuke jeftinog benzina Kolumbiji. "Volim Kolumbiju, ali narod Kolumbije mora da kaže svojoj vladi da ona mora da poštuje Venecuelu, da poštuje naš narod. Uostalom, mi ćemo ih natjerati da nas poštuju", poručio je Čavez.
Čavez je ovim optužbama dodatno podstakao tenzije u vezi s planom SAD da pojačaju vojno prisustvo na kolumbijskoj teritoriji. Kolumbija je demantovala Čavezove tvrdnje o prelascima granice na Orinoku.
Izjava predsjednika Venecuele stigla je uoči samita lidera Sjeverne Amerike koji su trebalo da raspravljaju o odnosima SAD, Kanade i Meksika.
SAD i Kolumbija planiraju da se više američkih snaga angažuje u Kolumbiji radi borbe protiv šverca narkoticima, ali pojedine latinoameričke zemlje, među kojima je i Venecuela, to doživljavaju kao prijetnju regionalnoj stabilnosti.
Predsjednik Kolumbije Alvaro Uribe tvrdi da je povećano američko prisustvo neophodno za borbu protiv droge, ali Čavez smatra da će ono biti direktna prijetnja njemu lično i da će baze postati "enklave američkog uticaja". Predsjednik Barak Obama izjavio je da SAD ne planiraju otvaranje vojnih baza u Kolumbiji, navodeći da je interes Vašingtona da u toj i susjednim zemljama vlada mir. Vlasti u Kolumbiji, sa druge strane, optužuju susjeda za miješanje u njene unutrašnje stvari, pružanjem pomoći lenjinističko-marksističkoj gerilskoj organizaciji FARK, koju veliki broj zemalja, uključujići i SAD, smatra terorističkom. Gerilci FARK-a se sukobljavaju s Vladinim snagama još od 1960. Bore se uglavnom u džunglama na granici s Venecuelom i najveća su marksistička gerilska grupa u Latinskoj Americi.
Dovode se u vezu s brojnim kidnapovanjima stranih državljana i napadima na mete u Kolumbiji. I otac predsjednika Kolumbije Alvara Uribea ubijen je u jednom pokušaju otmice od strane pobunjenika FARK-a.
Magazin "Njuzvik" piše da su prilikom napada na jedan kamp organizacije u Ekvadoru otkriveni podaci prema kojima je Venecuela poklonila 300 miliona dolara vojne pomoći toj organizaciji. Predsjednik Venecuele Ugo Čavez negira da njegova država podržava FARK. List navodi da FARK uživa naklonost Čaveza, koji je ranije tražio od vlasti u Bogoti da tu organizaciju nazove "zaraćenom stranom", a ne "terorističkom organizacijom". U avgustu 2007. godine Čavez je na molbu predsjednika Kolumbije Alvara Uribea posredovao u pregovorima s FARK-om, koji je kao taoce držao nekoliko Kolumbijaca.
Kada su pregovori propali, lideri dvije države razmijenili su javne uvrede, Čavez je Uribea nazvao "mafijaškim bosom", dok je Uribe Čaveza optužio da daje legitimitet teroristima. "Rat riječima" Čaveza i Uribea kulminirao je slanjem venecuelanskih tenkova i teške artiljerije na granicu s Kolumbijom.