LA PAZ Četrdeset godina nakon njegove smrti Latinska Amerika još slavi uspomenu na marksističkog borca za njenu nezavisnost i jednakost, ali njegov se nauk čini zastarjelim na kontinentu koji je u 21. vijeku prihvatio demokratski put i odbacio oružanu borbu.
Povodom 9. oktobra, dana kada je prije 40 godina, 1967., Ernesto Če Gevara ubijen u bolivijskome seocetu La Higuera, gdje je došao izvoziti revoluciju, Latinska Amerika planira niz manifestacija.
Međutim, građanski ratovi i vojne diktature prošlost su u Latinskoj Americi gdje se vlast danas osvaja na biralištima te nova generacija socijalističkih lidera uspomenu na Čea čuva kao romantičnu sliku. Današnji socijalistički predsjednici kakvi su Hugo Čavez iz Venecuele, Evo Morales iz Bolivije i Rafael Korea iz Ekvadora, dijele neke od Čeovih ciljeva, na primjer strožu kontrolu nacionalnih bogatstava (nafta, gas), ali bitku vode s pozicija nacionalizma ili odbrane prava Indijanaca, nikako iz marksističkih uvjerenja. `Ne vjerujemo u klasnu borbu ili dijalektički materijalizam`, ističe on i objašnjava: `Naš socijalizam pripada 21. vijeku`.
Morales, prvi demokratski izabrani predsjednik Bolivije iz redova Indijanaca, u kancelariji ima portret Če Gevare, te ističe da je Če još simbol slobode, suvereniteta, dostojanstva, pravde i jednakosti, ali i dodaje: `Danas su drukčija vremena`.
U Moralesovoj domovini vojnici koji su ubili Čea za kojim su 11 mjeseci tragali smatraju se izdanima, jer nisu stekli veliku slavu ni veliku penziju te počast gerilcu drže `nacionalnom sramotom`.
`Umjesto da slave čovjeka koji je upao u zemlju, trebali bi slaviti vojsku` koja je zemlju odbranila, govori penzionisani general Geri Prado (68).
Tadašnji komandant elitne jedinice koja je uhvatila Čea, Prado ima svoje objašnjenje za Čeovu misiju u Boliviji: `Mislim da ga je Kuba poslala da ga se riješi. Ovdje mu je Komunistička partija okrenula leđa. Bio je potpuno sam. Prevario se došavši u Boliviju. Imali smo demokratsku vladu koju su podržavali seljaci.` Prado pojašnjava da naredbu za strijeljanje nisu dali Amerikanci (po nalogu CIA kako se navodi u biografijama), već tadašnji bolivijski predsjednik Rene Barientos i da je to bilo normalno rješenje u zemlji bez pravog zatvora i s najvišom kaznom od 30 godina zatvora. `Izgon iz zemlje bilo bi poniženje za samog Čea`, kaže i pita se `koja bi ga država prihvatila, nijedna u Latinskoj Americi, čak ni Kuba`.
Uz godišnjicu pojavljuju se i nove biografije legendarnog borca koje donose sasvim drukčiji pogled na `najslavnije lice na svijetu`, koje trgovci neumorno reprodukuju na majicama, kapama, šoljicama.