HJUSTON - Odlazeći potpredsjednik SAD Dik Čejni i bivši glavni tužilac Alberto Gonzales optuženi su zbog zloupotrebe vlasti u vezi sa zatvorenicima u federalnim zatvorima u Teksasu.
"Velika porota okruga Vilasi, na jugu Teksasa, u blizini meksičke granice, potvrdila je optužnicu protiv Čejnija zbog investiranja u grupu Vangard, koja navodno ima udjela u kompanijama zaduženim za zatvorske centre", potvrdio je okružni pravobranilac Huan Gera.
Porota je prihvatila i optužnicu protiv Gonzalesa, koja tereti bivšeg tužioca da je, dok je bio na toj funkciji, naredio obustavljanje istrage o zloupotrebi vlasti u zatvorima.
Gonzales je bio javni tužilac od 2005. do 2007. godine.
Odluku velike porote, koja se bavi pitanjem da li postoji dovoljno dokaza za suđenje, tek treba da potvrdi sudija.
Porota je saopštila da je donijela odluku "s velikom tugom", ali da nije imala izbora pošto voli svoju zemlju.
Kancelarija američkog potpredsjednika odbila je da komentariše izvještaj o optužnici.
"Nismo dobili nikakvu optužnicu. Ne mogu da komentarišem nešto što nisam vidjela", rekla je Čejnijeva predstavnica za štampu Megan Mičel.
Sadašnjoj američkoj administraciji ističe mandat 20. januara.
Dik Čejni
Ričard Brus Dik Čejni, član Republikanske stranke, je 46. potpredsjednik SAD, u vrijeme Džordža Buša. Njegova karijera u državnoj službi počela je radom u administraciji predsjednika Niksona 1969.
Godine 1978. izabran je za predstavnika Vajominga u Predstavničkom domu Kongresa. Kao sekretar odbrane u Vladi predsjednika Džordža Buša Starijeg; rukovodio je vojnim operacijama u Panami i na Bliskom istoku.
Nagrađen je predsjedničkom medaljom slobode zbog "očuvanja američke bezbjednosti u vrijeme velikih promjena u svijetu". Čejni je 1995. imao kratku ulogu u filmu Brusa Vilisa "Umri muški", gdje je igrao zvaničnika Njujorka.
Alberto Gonzales
Alberto R. Gonzales je bio 80. vrhovni advokat SAD i prvi Hispanoamerikanac koji služi na toj funkciji. Godine 1994. ga je novoizabrani guverner Džordž Buš imenovao svojim glavnim pravnim savjetnikom.
Tri godine kasnije postao je teksaški državni sekretar, a 1999. i sudija teksaškog vrhovnog suda. Godine 2001. Buš ga je imenovao glavnim pravnim savjetnikom Bijele kuće. Na tom položaju je postao poznat po kontroverznom memorandumu u kojem iznosi svoje mišljenje kako SAD u ratu protiv terorizma ne smiju biti vezane Ženevskom konvencijom.