VAŠINGTON, HAVANA - Nakon što je američki predsjednik Barak Obama odškrinuo vrata za poboljšanje odnosa između Sjedinjenih Država i Kube, s obje strane su izostali potezi koji bi omogućili da se ona širom otvore, odnosno da se krene dalje od tog prvog koraka.
Obama je, nakon apela za "novi početak", koji bi značio okončanje pola vijeka dugog embarga Vašingtona prema tom karipskom komunističkom ostrvu, izjavio da napredak u normalizaciji odnosa zavisi od toga da li će Havana pristati na oslobađanje političkih zatvorenika i učiniti napredak na polju ljudskih prava.
Kuba je pozdravila želju novog šefa Bijele kuće da se odnosi dvije zemlje, konačno, oslobode nasljeđa hladnoratovske ere, ali i poručila da ne namjerava da nove veze gradi ustupcima i koncesijama.
Iako je, u međuvremenu, bilo kontakata između zvaničnika Stejt departmenta i kubanske Interesne sekcije u Vašingtonu, pojedini analitičari strahuju da se dvije strane polako vraćaju na stare pozicije.
"Nema nikakvog procesa, ništa se ne događa. Očekivanja polako splašnjavaju", izjavio je vašingtonski ekspert za Kubu Robert Muse.
Obama je, potvrđujući volju za "novo građenje" američko-kubanskih veza, 69. aprila ukinuo zabranu američkim Kubancima da putuju na Kubu i tamo šalju doznake (novčane pošiljke). Ukinuo je, takođe, zabranu telekomunikacionim firmama iz SAD da rade na ostrvu, udaljenom 150 kilometara od Floride.
Iako se predsjednik i jasno distancirao od tvrde retorike Džordža Buša, koji je otvoreno zagovarao rušenje režima na Kubi, pojedini analitičari smatraju da je Obama učinio grešku poručujući da napredak u američko-kubanskim odnosima zavisi od ustupaka Havane.
Pri tome su podsjetili da je na ustupcima druge strane insistiralo i 10 Obaminih prethodnika, koji su stolovali u Bijeloj kući od 1959. godine, kada je, poslije revolucije, na vlast došao Fidel Kastro.
Istovremeno, Kuba, koja sebe smatra žrtvom američko-kubanskih odnosa, čini premalo da ohrabri Obamu za dalje poteze.
Bivši lider Fidel Kastro, do čije se riječi na Kubi i dalje dosta drži, napisao je nedavno, u redovnoj kolumni, da je vijest da je njegov nasljednik i mlađi brat Raul ponudio dijalog SAD, "pogrešna interpretacija medija".
Od tada, kubanski lideri sve češće i oštrije izjavljuju da je ono što je učinio Obama, ipak, premalo, da je labavljenje embarga minimalno i da su potrebni konkretniji dokazi drugačijeg američkog gledanja na Kubu.
Sada se podsjeća i da je Raul Kastro, u januarskom obraćanju naciji, govoreći o odnosu prema SAD, rekao: "Nama se ne žuri, nismo ugroženi".
Povodom ključnog američkog zahtjeva za normalizaciju odnosa - političkim zatvorenicima i ljudskim pravima - Kuba poručuje da je riječ o unutrašnjem pitanju suverene zemlje.
I u nedavnom kontaktu s EU, Havana je odbila da razgovara o ovim temama.
"Rekli su nam da na Kubi nema političkih zatvorenika", izjavio je Jan Kohut, ministar spoljnih poslova Češke, koja predsjedava Unijom.
Grupe za zaštitu ljudskih prava tvrde da na Kubi ima najmanje 200 političkih zatvorenika.
Pristalice promjene politike prema Kubi vjeruju da će Obama, ipak, odustati od čekanja na ustupke Havane, jer bi na kompromis, vjerovatno, trebalo čekati vrlo dugo. Svoj optimizam grade i na činjenici da svijet široko podržava ukidanje embarga SAD Kubancima.