BRISEL - Izbor belgijskog premijera Hermana van Rompeja za predsjednika Evropske unije (EU) i Ketrin Ešton za visokog predstavnika za inostranu politiku izazvao je reakcije širom Evrope, uglavnom opozicionih krugova, ali i čestitke drugih državnika.
Sjedinjene Američke Države pozdravile su imenovanje Van Rompija za predsjednika EU i Ketrin Ešton za šefa diplomatije, ističući da će to ojačati evropski blok i njegove odnose s Vašingtonom.
Američki predsjednik Barak Obama je u saopštenju naveo da će ova imenovanja "ojačati EU i omogućiti joj da bude još jači partner SAD", prenio je BBC.
Ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov vjeruje da će izabrani predsjednik Evropske unije nastaviti sa sprovođenjem kursa razvoja strateškog partnerstva s Rusijom, dodajući da Rusija želi da sarađuje s novim rukovodstvom Unije.
Australijski ministar inostranih poslova Stiven Smit čestitao je predsjedniku EU Hermanu van Rompeju i visokom predstavniku za inostranu politiku Ketrin Ešton na izboru, dodajući da će te de dvije nove pozicije osnažiti glas EU u međunarodnim odnosima.
"Postoji mnogo toga što EU i Australija mogu da urade zajedno. Mi imamo isti stav o mnogim važnim međunarodnim pitanjima", rekao je Smit, dodajući da će Vlada nastaviti da jača odnose Australije s Evropom i EU i da očekuje da će saradnja s Ketrin Ešton produbiti i ojačati tu saradnju.
Za to vrijeme novoizabrani predsjednik Evropske unije Herman van Rompej trebalo bi da posjeti Bugarsku 14. decembra, javljaju bugarski mediji.
Van Rompej je tokom susreta s predsjednikom bugarske vlade Bojkom Borisovim rekao da će mu to biti jedna od prvih posjeta nakon izbora na mjesto predsjednika EU.
Ličnosti koje su izabrane za prvog predsjednika i šefa diplomatije EU umanjuju ono što je trebalo da garantuje usvajanje Ugovora iz Lisabona, a to je da Evropa od ekonomskog džina postane i politički bitno uticajna u svijetu.
To je mišljenje mnogih političkih, iako uglavnom opozicionih krugova, nezavisnih analitičara i medija u EU, koji ne vide kako bi ličnosti malo poznate i u Evropi i u svijetu mogle da budu sagovornici na ravnoj nozi svjetskim liderima.
Evropski politički vladajući sektori, koji su izabrali Hermana van Rompeja za predsjednika i Ketrin Ešton za visokog predstavnika za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU, ne kriju uzdržano zadovoljstvo.
Iz krugova šefova država i premijera evropske dvadesetsedmorice se stavlja do znanja da će predsjednik Savjeta EU biti onaj koji će u svijetu zastupati politiku EU na temelju prethodno pažljivo usaglašenih stavova svih partnera unutar Unije. Zato i ne mora baš biti neka harizmatična ličnost.
Ništa ne ukazuje na to da se dvoje izabranih vremenom neće iskazati i kao vješti i poštovani partneri vođama u Vašingtonu, Pekingu, Moskvi, Nju Delhiju, Tokiju. Ipak, svi priznaju da je izbor Van Rompeja i u spoljnoj politici potpuno neiskusne baronice Ketrin Ešton, koja je veoma bliska bivšem britanskom premijeru Toniju Bleru, suštinski bio plod kompromisa.
Komentari bivših ili opozicionih političara se kreću od zamjerki na "trgovinu u mraku" u vezi s kandidatima, pa do ocjene da je propuštena šansa da se Evropa pojavi i pred svojim građanima i pred svijetom s nosiocima evropskih vrijednosti i politike, odnosno da su izabrani "posrednici" u utvrđivanju zajedničke politike, čime prava vlast i upliv i dalje ostaje u državama nacijama.
Komentator španskoj vladi bliskog dnevnika "Pais" smatra da "novi čelnici EU slabe evropske institucije i obezbjeđuju Njemačkoj i Francuskoj nadzor važnih politika Unije", kroz mjesta komesara za industriju i unutrašnje tržište, kao i predsjednika Evrogrupe za monetarno-finansijsku politiku.
Vladajućim krugovima bliski francuski list "Figaro", takođe, smatra da predsjednik i šef diplomatije EU "ne zadiru u autoritet zemalja članica EU", naglašavajući da je to "svakako poraz u bitnom odnosu s javnošću".
"Velike zemlje nisu htjele ni da prepuste kormilo, niti da vide da evropski predsjednik na ravnoj nozi razgovara s Barakom Obamom, Dmitrijem Medvedovim i Hu Đintaoom", zaključuje list.
Njemački "Frankfurter algemajne cajtung" ukazuje na "iznevjerene ambicije Evrope", a italijanski politički krugovi i mediji ističu veliko nezadovoljstvo što su evropske socijalističke vođe "izdale" Italijana Masima D'Alemu kao kandidata za šefa diplomatije.