TOKIO - Na azijskim berzama cijene dionica jutros su porasle, zahvaljujući slabljenju inflacijskih pritisaka u Kini i najavi ostavke italijanskog premijera Silvija Berluskonija.
Na Tokijskoj berzi Nikej indeks jutros je porastao 1,2 odsto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji i Hong Kongu porasle između 0,7 i 1,7 odsto.
Berzanski indeksi u Južnoj Koreji i Singapuru balansiraju na rubu pozitivnog i negativnog područja, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7.30 bio na dobitku jedan odsto.
Juče su, zbog strahovanja da će kriza zahvatiti treću po veličini evropsku ekonomiju, prinosi na italijanske obveznice dostigli 6,79 odsto, najviši nivo od uvođenja evra. To je, procjenjuje se, dugoročno neodrživ trošak finansiranja golemih dugova, kakve ima Italija.
"Nije važno koji je političar na čelu, dugovanja su ista. Grčka je 'kikiriki' u odnosu na finansijsku devastaciju koja bi nastupila ako bankrotira Italija. To bi urušilo sve pokušaje evrozone da riješi dužničku krizu. To bi potopilo i francuske banke, s obzirom da su one u italijanskim dugovima izložene sedam puta više nego u grčkim", kaže Martin Heneke, direktor u kompaniji Tač grup.
Berluskoni je druga politička žrtva evropske dužničke krize. Jorgos Papandreu više neće voditi grčku vladu, a novi premijer trebalo bi da bude predstavljen danas, ako vladajuća stranka i opozicija dogovore sve detalje nove koalicione vlade.
Nada ulagača da se situacija u Evropi kreće u smjeru rješavanja dužničke krize podstakla je jačanje evra na valutnim tržištima.
Jutros je kurs evropske valute dostigao 1,3840 dolara, dok se juče u ovo doba kretao oko 1,3750 dolara.
U odnosu na japansku valutu, cijena evra stabilno se kreće oko 107,30 jena, dok je kurs dolara pao s jučerašnjih 78,05 na 77,60 jena.
Jutros je porasla, već peti dan zaredom, vrijednost nafte. Terminska cijena 'crnog zlata' na berzi u Njujorku jutros je ojačala daljih 10-ak centi, na 96,90 dolara po barelu.
To se zahvaljuje slabljenju inflacije u Kini. Jutros je objavljeno da je inflacija u drugom po veličini svjetskoj ekonomiji u oktobru pala na 5,5 odsto, sa 6,1 posto mjesec dana prije.