Dmitrij Kozak, dugogodišnji bliski saradnik Vladimira Putina i čovjek zadužen za najosetljivije zadatke Kremlja, pao je u nemilost nakon što je otvoreno, iako ne javno, izrazio neslaganje s invazijom na Ukrajinu, smatrajući je katastrofalnom greškom.
Dmitrij Kozak (66) godinama je bio čovjek za najosjetljivije zadatke Vladimira Putina. Kada je Putin 1999. postao premijer, imenovao ga je šefom svog kabineta.
Kada je Rusija dobila domaćinstvo Zimskih olimpijskih igara, Kozak je upravljao pripremama.
Kada je Putin 2014. anektirao Krim, Kozak je nadgledao njegovu integraciju u Rusiju. A dok je Putin gomilao trupe na granici 2021., Kozak je bio taj koji je američkim diplomatama držao predavanja o "zloćudnom režimu u Kijevu".
Ipak, njegova era kao ključnog Putinovog operativca izgleda da je završila onog trenutka kada je izrazio svoje neslaganje s invazijom na Ukrajinu, koju smatra katastrofalnom greškom.
Prema navodima insajdera iz Kremlja, Kozak, koji je i sam rođen u Ukrajini, ne samo da je prije invazije upozoravao na žestok ukrajinski otpor i teške posljedice rata, već je nedavno otišao i korak dalje, piše The New York Times.
Predstavio je Putinu konkretan prijedlog za zaustavljanje borbi i početak mirovnih pregovora. Uz to, nagovarao je ruskog predsjednika na dubinske unutrašnje reforme, uključujući stavljanje moćnih bezbjednosnih službi pod civilni nadzor i izgradnju nezavisnog pravosuđa – poteze koji bi iz osnova uzdrmali postojeću strukturu moći.
Putin je, prema tvrdnjama upućenih, bio duboko razočaran. Kozakov kritički stav doveo je do sloma njegovog položaja unutar Kremlja. Većina njegovih ovlašćenja, uključujući odnose s Moldavijom i otcijepljenim gruzijskim regionima, prebačena je na Sergeja Kirijenka, drugog zamjenika šefa administracije koji je potpuno prigrlio ratnu politiku. Kozak je praktično nestao iz javnosti, a njegov pad u nemilost postao je jasna poruka svima u moskovskoj eliti koji bi se usudili da preispituju predsjednikove odluke.
Ipak, uprkos drastičnom gubitku formalnog uticaja, Kozak je zadržao određeni pristup Putinu, što izvori pripisuju predsjednikovoj lojalnosti prema dugogodišnjim saradnicima.
Čini se da ga Putin sada koristi kao neformalni kanal za komunikaciju sa Zapadom. Jedan zapadni diplomata, koji se s njim sastao više puta od 2022., potvrdio je da mu je Kozak jasno stavio do znanja da se ne slaže s invazijom.
"Dajte mi argumente", često je ponavljao, tražeći, kako se vjeruje, ideje kojima bi mogao da ubijedi Putina da promijeni pravac.
Kozak je, navode izvori bliski Kremlju, jedini visoki zvaničnik iz Putinovog najužeg kruga za kog se zna da otvoreno, iako ne i javno, izražava neslaganje s ratom. Njegov stav, iako vjerovatno neće promijeniti mišljenje Putina okruženog tvrdolinijašima, odražava frustraciju koja tinja u dijelovima moskovske elite zbog predsjednikove nespremnosti na kompromis i sve nekontrolisanije moći bezbjednosnih službi.
Njegov otpor invaziji nije od juče.
Kako je ranije izvijestio Reuters, Kozak je još uoči invazije 2022. pokušao da ubijedi Putina da je postigao preliminarni dogovor s Ukrajinom o odustajanju od članstva u NATO, ali je ruski vođa to odbacio i pokrenuo invaziju punog obima, čime je zapečatio sudbinu Ukrajine, ali i svog dugogodišnjeg saradnika, prenosi b92.