Svijet

DW: Kakvu njemačku vladu priželjkuje Pariz?

DW: Kakvu njemačku vladu priželjkuje Pariz?
Foto: Ilustracija | DW: Kakvu njemačku vladu priželjkuje Pariz?
N.N.

U Parizu sa zanimanjem promatraju predizbornu kampanju. Za francusku vladu i predsjednika Makrona postoje i dobri i loši scenariji.

Francuski državni vrh je u više navrata dao do znanja da se ne želi miješati u njemačku predizbornu kampanju. Francuski predsjednik Emanuel Makron je to pokazao ove sedmice kada su mu u posjetu došli kancelarski kandidati Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Armin Lašet i Olaf Šolc. Makron se vidno trudio da pred medijima sakrije koji mu je od dva kandidata simpatičniji.

"U principu francuska vlada i kod jednog i kod drugog kandidata vidi prednosti i mane", kaže Paskal Tibo, berlinski dopisnik Radio France Internationale. U Parizu poručuju kako su izbori u Njemačkoj krajem septembra izbori koji se ne tiču samo Njemačke nego i ostatka Europe.

Svi kandidati prihvatljivi

Na prvi pogled EU partneri mogu odahnuti kad su u pitanju kandidati na njemačkim izborima. I Lašet i Šolc, kao i kandidatkinja Zelenih Analena Berbok, slove kao izuzetno proevropski političari. No uz svakog od ovih kandidata se vežu različita očekivanja.

Analitičari kao i krugovi bliski francuskoj vladi se slažu u ocjeni da bi Makron u Šolcu i Berbok imao partnere koji bi ga podržali u mjeri reformisanja pakta stabilnosti i ekonomskog rasta EU no i u stremljenju socijalnoj uniji. Jer i SPD i Zeleni, za razliku od demohrišćanske Unije CDU/CSU žele podržati ideju pojačanja investicija nakon pandemije dok Unija stremi uravnoteženom proračunu.

Šolc je nakon posjeta Parizu naglasio da, kao i francuski predsjednik, teži pojačanom suverenitetu EUi to i na ekonomskom i tehnološkom planu. 

Ali Lašet uživa, kao i njegovi demohrišćanski prethodnici Konrad Adenauer i Helmut Kol, prednost zbog činjenice da je iz Porajnja a time automatski bliži Francuskoj ne samo geografski nego i tradicijom.

"Bliskost Francuskoj je gotovo biološki predodređena", smatra Tibo.

Osim toga je Lašet odavno kritikovao suzdržanost Berlina u odnosu na reformske ideje iz Pariza.

Lašet takođe slovi za pobornika jačanja EU kao industrijske sile a tokom boravka u Parizu je predložio i pokretanje njemačko-francuske inicijative u borbi protiv terorizma. U Parizu se na demohrišćane osim toga gleda i kao na pouzdane partnere kada su u pitanju, za Francusku vrlo važni, projekti vezani uz vojnu industriju. 

Problematični koalicioni partneri

Ali dok sa strankama koje će najvjerojatnije formirati buduću vladu Francuzi nemaju pretjeranih briga, problematičnije je sa strankama s kojima će Unija ili SPD morati stvarati koaliciju, što je već sad izvjesno.

"Sa Zelenima je problem prije svega s projektima na polju vojne industrije. Šef liberala Lindner je za Pariz takođe problem zbog njegovog tvrdokornog stava kada je u pitanju EU finansijska politika", smatra Jana Puglirin iz Evropskog savjeta za vanjsku politiku (ECFR). 

Još jedna horor-vizija muči Pariz: ponavljanje scenarija s posljednjih izbora kada je Njemačka, a i Evropa čekala gotovo pola godina na formiranje nove vlade.

"Nama je potreban učinkovit njemački partner", kaže jedan francuski diplomat ukazujući i na činjenicu da Francuska početkom sljedeće godine preuzima predsjedavanje Evropskim savjetom i da su mnogi projekti već dogovoreni s Njemačkom koja je EU predsjedavala u drugoj polovini prošle godine.

Neki analitičari ipak primjećuju kako bi Makronu možda i odgovarali dugotrajni koalioni pregovori koji bi potrajali do aprila sljedeće godine kada se u Francuskoj održavaju predsjednički izbori.

Tako bi Makron imao podršku iz Berlina i jednu poznatu sagovornicu – Angelu Merkel koja, iako je najavila da se nakon izbora povlači iz politike, na vlasti ostaje toliko dugo dok njezinu funkciju ne preuzme predsjednik jedne funkcionišuće njemačke vlade.

(DW)

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije