BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel usvaja ključne teme opozicije i tako vodi veoma uspješnu politiku - i to ne samo tokom predizborne kampanje, piše danas Dojče vele, navodeći da joj pored toga ankete redovno daju uvid u raspoloženje naroda.
"Kada vidim koliko se nuklearnih elektrana gradi u svijetu, mislim da bi stvarno bila velika šteta kada bi mi prestali da tako proizvodimo energiju“, rekla je Merkelova 2009. Ali, samo dve godine kasnije, pod utiskom katastrofe u Fukušimi 2011, donijela je upravo takvu odluku, najavivši brzo i definitivno odustajanje od nuklearne energije u Njemačkoj.
DW napominje da je to decenijama bio ključni zahtjev Zelenih. Doktorka fizike otada smatra da "rizici nuklearne energije ne mogu bezbjedno da se drže pod kontrolom“.
Čak i "sveta krava“ - vojna obaveza, "stradala“ je te 2011. - na užas posebno konzervativne klijentele njene partije. Međutim, dobar dio mlađih u populaciji favorizovao je profesionalnu vojsku i to Merkelovoj nije promaklo. Ali, pošto Nijemci u cjelini imaju mešovit stav u vezi s vojskom, model "građani u uniformi“ je za početak samo suspendovan.
Na žalost mnogih konzervativaca u CDU, Merkelova je stranku politički prilično pomjerila - zdesna ka sredini. Zahtjev "malo više crnog!“ (crno je tradicionalno boja CDU) ona ne želi da čuje. Umjesto toga, značajno je korigovala čak i tradicionalnu politiku porodice u stranci.
Model "Tata zarađuje, mama se brine o kući i porodici“, prestao je da bude politički relevantan - otkako postoje vrtići i za djecu mlađu od tri godine. To je istovremeno i reakcija na potpuno novu stvarnost na radnom mestu i u društvu. To je bio zahtjev Levice, ali na papiru stoji da ga je u život sprovela konzervativna kancelarka, navodi DW.
Koliko je kancelarka politički fleksibilna vidi se po temi "brak za sve".
Politički barometar javnog servisa ZDF iznenadio je početkom ovog ljeta s demoskopskom senzacijom, naime da čak 73 odsto Nijemaca podržava zakonsku ravnopravnost istopolnih i klasičnih brakova. Čak je i u strankama unije za istopolni brak bilo 64 odsto članstva.
Merkelova je uvijek bila protiv toga, ali su SPD, Liberali i Zeleni donošenje tog zakona postavili kao uslov za moguću koaliciju posle izbora.
Samo nekoliko dana kasnije, Merkelova je svoje kategorično "ne“ promijenila u: "Neka svaki poslanik glasa po savjesti“. Istorijsku odluku Bundestag je donio 30. juna. Angela Merkel je glasala protiv. Ona tako može da kaže da nije promijenila svoj stav i uprkos tome "okupira“ jednu važnu temu izborne kampanje.
Teza - Njemačka je useljenička zemlja - se decenijama negirala, izbjegavala, a konsenzus u strankama Unije bio je da Njemačka ne bi trebalo da bude useljenička zemlja.
Političari su i sami htjeli da vjeruju u to što su govorili - da su stranci u Njemačkoj samo gostujući radnici, "gastarbajteri“. Međutim, industrija i ekonomija, kao i demografi, već dugi niz godina ukazuju na činjenicu da su, zbog malog nataliteta, zemlji hitno potrebni novi građani.
Zapravo, skoro četvrtina Nijemaca ima migracionu pozadinu. Dakle, Njemačka koja je odavno useljenička zemlja - sada je to i zvanično postala.
Takođe je druga najomljenija među migrantima, poslije SAD (čak i prije Trampa) I kod te teme je Angela Merkel prepoznala duh vremena i sprovela zahteve, prije svega levičarske opozicije.
Više od obične rečenice: "Islam spada u Njemačku" - to nije njena rečenica, ali ta kulturno-politička radikalna korekcija ima njen blagoslov. Izgovorio ju je njen stranački kolega Kristijan Vulf u oktobru 2010, u vrijeme kada je bio predsjednik države, navodi DW.
Toj apodiktičkoj definiciji najviše su se opirali u njihovim sopstvenim redovima. I ponovo kancelarka iz CDU odustaje od ključne pozicije konzervativaca i vodi politiku za lijevu polovinu republike. Otada je hrišćansko-zapadna kultura Njemačke obogaćena islamom.
Najveće od svih iznenađenje: Angela Merkel širom otvara vrata za izbjeglice - i oni u ljeto 2015. dolaze u velikim talasima.
DW navodi da je ironično da je baš kancelarka stranke zakona i-reda, CDU, dopustila da u zemlju nekontrolisano ulaze stotine hiljada ljudi.
Mnogi Nijemci su u početku oduševljeni, lijeva opozicija fascinirana, dok su u CDU mnogi zbunjeni. Kada se pokazalo da ni vlasti kao ni mnogi dobrovoljci sa svojom istorijskom kulturom dobrodošlice ne mogu da izađu na kraj sa prilivom izbjeglica, Merkelova mijenja poziciju.
Pozivajući se na ustav, ona i dalje odbija da ograniči broj izbjeglica koje Njemačka hoće da primi, ali sada odobrava deportacije u Avganistan. Kontroverzni sporazum sa Turskom, kao i oni sa drugim državama, drastično su smanjili priliv izbeglica.
I klimatske promjene je Merkelova prisvojila kao svoju večitu temu. S ciljem - suzbijanje globalnog zagrijavanja ona osvaja bodove ne samo kod kuće, nego i u svijetu, naročito otkako je Tramp istupio iz Pariskog sporazuma, zaključuje DW.