Svijet

DW: Opet pad nataliteta u Njemačkoj

DW: Opet pad nataliteta u Njemačkoj
Foto: Pixabay/Ilustracija | DW: Opet pad nataliteta u Njemačkoj

BERLIN - Poslije uzlaznog trenda od 2010, Njemačka sada ponovo bilježi blagi pad nataliteta, piše DW i navodi da je, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, u Njemačkoj 2019. rođeno oko 778.000 beba, što je za 9.400 manje nego prethodne godine.

Stopa nataliteta u Njemačkoj sada je nešto ispod prosjeka EU. Najveća je u Francuskoj, a najmanja na Malti.

DW navodi da ginekolog Kristine Birman često čuje rečenicu "dijete bi trebalo da dođe tek kad sredim život".

"Traženje boljih mogućnosti za posao jedan je od ključnih faktora zbog kojih se želja za djecom odlaže na nekoliko godina", kaže ona.

Žene u Njemačkoj prvo dijete rađaju sve kasnije - u prosjeku sa 30 godina. Samo Italijani počinju kasnije da imaju djecu, a u Bugarskoj žive najmlađe majke sa prosjekom od 26 godina.

Viši nivo obrazovanja ženama otvara veće mogućnosti za ostvarivanje u profesiji. Porodični život sa djecom postaje samo jedna od mnogih opcija, kažu stručnjaci.

"U Njemačkoj imamo rekordan broj studenata. Kada diplomiraju, od njih se naravno očekuje visok stepen mobilnosti. To je problem kada se radi o planiranju porodice. Treba uskladiti porodicu i posao, naći rješenja za zbrinjavanje djece tako da oba roditelja mogu da rade", kaže Filip Dešermajer iz Njemačkog društva za demografiju.

U Njemačkoj porodice uglavnom imaju samo jedno ili dvoje djece. Samo 16 odsto svih porodica u Njemačkoj imaju troje djece ili više.

Rezultati ankete Saveznog instituta za istraživanje stanovništva pokazuju da se tri četvrtine građana Njemačke starosti između 24 i 43 godine slažu da je divno imati mnogo djece. Ali više od polovine njih smatra da mnogo djece treba da imaju samo porodice koje to sebi mogu da priušte.

Međutim, stvarnost je drugačija. Prema pomenutom insitutu, skoro četvrtina porodica s velikim brojem djece je na ivici siromaštva. Više djece se rađa prevashodno u religioznim porodicama - muslimanskim ili katoličkim, i u ruralnim sredinama gdje je mnogo jeftiniji život, prije svega stanovanje.

U Njemačkoj se decenijama, od dolaska prvih migranta iz južne Evrope, uvriježilo mišljenje da se stanovništvo ne smanjuje, jer se više ljudi useljava u zemlju nego što umire ili odlazi da živi u inostranstvu. Tada, pedesetih i šezdesetih godina regrutovani su mladi ljudi.

U prosjeku su imigranti mlađi od ostatka stanovništva, oni su uglavnom zaposleni poreski obveznici i osnivaju porodice.

Vrhunac useljavanja u Njemačku dostignut je 2015. kada je zabilježen priliv od preko dva miliona ljudi.

"Dosta mladih dolazi u Njemačku. To nadoknađuje naš deficit nataliteta", kaže istraživač demografije Dešermajer. On ukazuje na "iznenađujući porast nataliteta u 2016. godini".

Za žene sa stranim državljanstvom u Njemačkoj, stopa nataliteta u 2019. bila je 2,06 djece po ženi, što je značajno iznad ukupnog prosjeka. Ali i ovdje važi da je stopa nataliteta kod visokoobrazovanih migrantkinja niska baš kao i kod žena rođenih u Njemačkoj.

Njemačka i međunarodna istraživanja potvrđuju da stanovništvo širom svijeta stari, zbog niskog nataliteta i povećanjem očekivanog trajanja života - i uprkos velikoj neto imigraciji.

Kancelarka Angela Merkel je pored globalizacije, još 2013. demografske promjene opisala kao "najveću promjenu u našem društvenom životu, ali i u ličnom životu svakog pojedinca u prvoj polovini 21. vijeka".

Demograf Volfgang Luc pak ne misli da je to problem: "Prije bi se trebalo osvrnuti na produktivnost. Kada više žena radi, i ljudi ukupno rade duže, posljedice demografskih promjena su manje dramatične nego što se očekuje", kaže on.

U vrijeme kriza uvijek se smanjuje natalitet. Na primjer, u Njemačkoj, poslije ekonomske krize 1929. A u Istočnoj Njemačkoj neizvjesnost poslije ponovnog ujedinjenja, dovela je do toga da je 1994. stopa nataliteta od 1,2 bila najniža stopa svih vremena.

S obzirom na to da je pandemija korone Njemačku i druge zemlje bacila u recesiju, demografi očekuju da se to odrazi i na stopu nataliteta. Ali kakav će to biti uticaj?

"Baš me jako zanima šta će se dogoditi sa stopom nataliteta u periodu korone", kaže Dešermajer. On smatra da su ljudi zabrinuti za svoje zdravlje i ekonomsku budućnost, pa su možda mnogi rekli da ovo nije najbolje vrijeme za djecu. Ali, s druge strane, izolacija i karantin, kada su mladi parovi morali da ostanu kod kuće, mogli bi da imaju suprotan efekat, prema njegovom mišljenju.

Istraživanje Londonske škole ekonomije u aprilu i maju 2020. pokazuje jasan trend u Velikoj Britaniji, Italiji, Francuskoj, Španiji i Njemačkoj - pandemija virusa korona negativno utiče na porodično planiranje mladih starosti od 18 do 34 godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije