BERLIN - Ove nedelje u Vašingtonu se nastavljaju trgovinski pregovori između SAD i Kine. Koliko su te dvije zemlje udaljene od novog trgovinskog dogovora koji će popraviti njihove odnose? Iz SAD stižu protivrečni signali.
Osjećanja su pomiješana – i to već mjesecima: čas izgleda da je otvoreni trgovinski rat između SAD i Kine neizbježan, čak stižu signali optimizma, najčešće u formi poruka Donalda Trampa na Tviteru. Predsjednik SAD je još prošle nedjelje izrazio zadovoljstvo kada je riječ o trenutnom stanju razgovora: "Izgleda mi dobro to kako sada stvari stoje". On je ubejđen da je Kini stalo do dogovora.
Sasvim drukčije zvuči ministar trgovine SAD Vilbur Ros, koji ne očekuje da će SAD i Kina tako brzo postići saglasnost. Prije nekoliko dana on je izjavio da je rješenje udaljeno "miljama", ali je dodao da postoje dobre šanse da se postigne dogovor sa 30-članom kineskom delegacijom. A ministar finansija Stiv Mnuhin je potom rekao da je "postignut veliki napredak".
Kinezi, koje predvodi vicepremijer Liu He, 30. i 31 januara će se sastati sa opunomoćenikom vlade SAD za trgovinu Robertom Lajtizerom i ministrom finansija Mnuhinom.
Nema dila na vidiku
Eksterni savetnik predsjednika Donalda Trampa, Majkl Pilzberi, smatra da razgovori koji počinju u sredu neće donijeti boljitak. Ovaj ekspert za Kinu važi kao "jastreb" kada je riječ o američkoj politici prema Kini. Smatra se da direktor "Centra za strategiju prema Kini" sa konzervativnog instituta Hadson ima vrlo dobar odnos sa predsjednikom. Pomenuti institut se nalazi u blizini Bijele kuće, u kojoj je Pilzberi očito čest gost u posljednje vrijeme.
Vremena nema mnogo, jer "primirje" koje su na marginama sastanka G20 održanog 1. decembra u Buenos Ajresu dogovorili predsjednici Donald Tramp i Si Đinping, važi samo do marta. Ako dotle ne bude nekakvog dogovora, Tramp će uvesti carinu na gotovo sve kineske proizvode u vrijednosti od oko 500 milijardi dolara.
Rekordni trgovinski deficit SAD
Donaldu Trampu smeta veliki američki deficit u trgovini sa Kinom. On optužuje vođstvo u Pekingu za nedozvoljeno subvencionisanje kineskih firmi, nefer trgovanje i krađu duhovne imovine. Ali, deficit u trgovinskom bilansu sa Pekingom se povećao. Kineski trgovinski suficit u tom bilansu se u odnosu na 2017. povećao za čak 17 odsto i prošle godine je iznosio više od 323 milijarde dolara, što je, kako prenosi agencija Rojters, najveća vrijednost od 2006. naovamo.
I pored već uvedenih carina na kinesku robu, koje su dijelom drastične, kineski izvoz u SAD se 2018. u poređenju sa 2017. povećao za 11,3 odsto, dok je izvoz iz SAD u Kinu u istom periodu povećan samo za 0,7 odsto.
Eskalacija
SAD su u januaru 2018, uvele prve carine na kineske veš-mašine i solarne module. U martu su uslijedile carine na robu od čelika (25%) i aluminijuma (10%). Potom su uvedene dalje carine koje su išle do 25 odsto – na više od hiljadu proizvoda, pre svega tehnoloških. To je trebalo da bude kompenzacija za štetu koja je privreda SAD pretrpela zbog kineskih povreda imovinskih prava i iznuđenog transfera tehnologije.
Te carine pogađaju prije svega proizvode kineske inicijative "Made in China 2015", među njima dijelove za avione, robote i mašine, vozila kao što su automobili na električni i hibridni pogon, kao i na tehnologije informacija i komunikacija.
Kina je dan kasnije izvratila udarac i uvela carinu na robu iz SAD u vrednosti od oko 50 milijardi dolara, i to pre svega na poljoprivredne proizvode, automobile kao i životne namirnice poput sjemena soje, morskih plodova i mesa.
U septembru su SAD povećale volumen svojih carina na ukupno 250 milijardi dolara – to je već polovina cjelokupnog uvoza iz Kine. Te nove carine iznose 10 odsto, a od januara 2019. je trebalo da budu podignute na 25 odsto. No, tu poslednju mjeru je spriječilo "primirje" sklopljeno 1. decembra u Buenos Ajresu. Tramp je već više puta pretio da će uvesti nove carine i to u vrijednosti većoj od 260 milijardi dolara. Na Tviteru je u septembru napisao da zemlje koje ne trguju na fer način moraju biti sankcionisane carinom.
Znakovi popuštanja
U posljednje vrijeme ima znakova popuštanja zategnutosti. Prvog januara 2019, Kina je carinu na uvoz automobila iz SAD sa 40 vratila na 15 odsto. Prema saopštenju Ministarstva trgovine u Pekingu, to važi samo tri meseca. Osim toga, Kina je u decembru ponovo dozvolila uvoz soje iz SAD – prvi brodovi sa sojom bi u kineske luke trebalo da uplove tokom prvog kvartala 2019.
(NN/dw.com)