BEOGRAD - Odluka pape Benedikta XVI da ostupi sa trona izazvala je svojevrsnu senzaciju, a tumačenja analitičars religije idu od toga da papa ima pravo da se povuče i da njegov odlazak neće proizvesti lomove, do tvrdnji da je Benedikt XVI, ipak, bio pod pritiscima različitih crkvenih struja i da je praktično "otvoren konkurs" svjetskih razmjera koji bi na to mjesto mogao da dovede i "crnog papu".
Analitičari se slažu u jednom: da će se skup italijanskih kardinala zalagati da nasljednik Benedikta XVI bude iz njihovih redova, a kao jedan od kandidata pominje se i milanski kardinal Angelo Skola, čiji dolazak je bio očekivan u Nišu u oktobru na obilježavanje 17 vijekova Milanskog edikta.
Zanimljivo je da će o svom nasljedniku odlučivati i aktuelni poglavar Benedikt XVI.
Analitičar Živica Tucić smatra da je papina ostavka iskren čin, donijet bez pritisaka, na koji bi, kako kaže, trebalo da se ugledaju i mnogi političari kada dođu do procjene da im "izmiče snaga" za posao koji obavljaju.
Tucić je u izjavi Tanjugu rekao da je uvjeren da ostavka Benedikta XVI neće promijeniti situaciju u Katoličkoj crkvi, da neće proizvesti nikakve lomove ili prekide jer postoje različiti, ali ipak uhodani mehanizmi koji će upotpuniti period do izbora njegovog nasljednika.
Aktuelni papa je, kako kaže, bio veoma pozitivno prihvaćen u pravoslavlju, a to se posebno odnosi na carigradsku i moskovsku patrijaršiju koje se u njemu vidjele "saveznika u odbrani moralnih vrijednosti" života.
Za njega je, kaže, važna činjenica da je papa Benedikt XVI imao i neka rješenja prema jevrejstvu i islamu.
Ipak, dodao je, papa je najmanje razumijevanja imao upravo među svojim sunarodnicima - Nijemcima, koji su ga najviše osuđivali i kritikovali.
U njemačkoj štampi, na primjer, mogle su se naći i različite veoma uvredljive karikature na račun pape Benedikta XVI, rekao je Tucić koji to objašnjava sekularizacijom i relativizacijom hričhanskog pogleda na svijet.
"Država prosto dopušta ono što crkva ne dopušta", precizira Tucić koji ne vjeruje da je iza papine ostavke neka pozadina.
Ipak, on je kaže iznenađen trenutkom u kojem je papa podnio ostavku.
"Za danas je bio zakazan konzistorij kardinala i vjerovatno da je papino okruženje znalo da će on podnijeti ostavku", kazao je Tucić ocijenivši da je Benedikt XVI tu svoju odluku saopštio biranim riječima uz objašnjenje da je odluku donio nakon što se konsultovao sa "svojom savješću i preispitivanja pred Gospodom".
Činjenica je da je papa odluku donio pri čistoj svesti otpada bilo kakva varijanta da je on to učinio pod nekim pritiskom, rekao je Tucić.
"U ovom trenutku nije moguće procijeniti kada će nasljednik Benedikta XVI biti izabran, ali je izvjesno da će italijanski kardinalski kor insistirati na tome da to, poslije jednog Poljaka i Nijemca, bude Italijan", rekao je Tucić.
Njegov kolega Mirko Djorđević, međutim, kaže da je papina ostavka "prvorazredna senzacija".
U dugoj papskoj istoriji, kaže Djorđević, pamti se da je samo papa Celestin V podnio ostavku 1294. godine i to neposredno nakon što je izabran.
"Vidjevši šta se dešava u crkvi u teškim prilikama toga vremena Celestin je podnio ostavku pošto je u Rim doputovao jašući na magarcu i tako postao prvi papa disident", ispričao je Djorđević Tanjugu.
Prema njegovim riječima, pape ne podnose ostavku jer se to smatra izdajom misije, pa je tako i čuveni italijanski pisac Dante Aligijeri papu Celestina V osudio kao kukavicu koji je odbio da vrši svoju dužnost.
Iako aktuelni papa tvrdi da je ostavku podnio zbog umora, Djorđević smatra da je on bio pod pritiskom više struja. S jedne strane to je, kaže Djorđević bila, konzervativna struka u svjetskim razmjerama koja je papu optužilvala da ide previše brzo u susret vremenu, dok je s druge strane to liberalna struja koja je papu smatrala isuviše konzervativnim, a najveći teolog 20. vijeka Hans King ga je optužio da je od Vatikana napravio "dvorsku državu totalitarnog tipa".
Djorđević ukazuje da tu postoje i mnoga otvorena dogmatska pitanja poput celibata, pedofilije, finansijskih malverzacija, pa i pitanja da li papa treba da bude Evropaljanin ili je, možda, došlo vrijeme da Katolička crkva dobije "crvenog", "crnog" ili "žutog" papu.
"Zbog toga je postavljeno pitanje sazivanje novog koncila, odnosno sabora pa se papa našao na udaru globalizovanog svijeta i u velikim problemima", kaže Djorđević.
On je ukazao da procedura izbora pape nije jednostavna, a počeće nakon što zbor kardinala odluči da prihvati papinu ostavku.
Papa, naime, mora da uvjeri konklav da je umoran i da je zato podnio ostavku, kaže Djorđević. "A kada se dogodi biće otvoren konkurs za papu svjetskih razmjera koji bi mogao da na vatikanski tron dovede crnog papu", dodao je.