PEKING Kina je protestovala zbog odluke Sjedinjenih Američkih Država da tibetanskom duhovnom vođi dalajlami dodijeli kongresnu zlatnu medalju, rekao je juče portparol kineskog ministra spoljnih poslova.
Dalaj-lamu, koji je prebjegao u Indiju poslije neuspjelog ustanka protiv kineskih komunista 1959. godine, optužuju u Kini za separatizam.
Duhovni vođa tibetanskih vjernika, koji je i dobitnik Nobelove nagrade za mir, je rekao da se on samo zalaže za veću autonomiju Tibeta.
`Kineska vlada se oštro protivi odluci američkog Kongresa da dalaj-lami dodijeli zlatnu medalju`, rekao je portparol Vlade Liju Hjančao, u redovnom obraćanju medijima.
`Oštro se protivimo svakoj zemlji ili pojedincu koji koriste dalaj-lamu da bi se miješali u kineska unutrašnja pitanja. Već smo povodom ovoga uložili ozbiljan prigovor Sjedinjenim Državama`, dodao je on.
Portparol Državnog savjeta bezbjednosti iz Bijele kuće Gordon Džondri je rekao da će predsjednik Džordž Buš prisustvovati ceremoniji dodjele nagrade, koja će se održati 17. oktobra u američkom Kongresu.
To će biti prvo zajedničko nastupanje u javnosti Buša i dalaj-lame, koji su se ranije sastali u Bijeloj kući.
Kina je već kritikovala njemačku kancelarku Angelu Merkel, jer je primila dalaj-lamu i, takođe, tražila od Berlina da preduzme akcije kako bi popravila štetu koju je ovo proizvelo u odnosima dvije zemlje.
Kina, kojoj je stalo da održi stabilnost pred ključni sastanak Komunističke partije sljedeće nedjelje, takođe preispituje lojalnost državi svojih članova sa Tibeta, sumnjajući da su mnogi, zapravo, istinski odani dalaj-lami.
Kineski dnevni mediji su napali dalaj-lamu da podržava `kultove zla`, kao što je japanska sekta Šinrikio i zabranjena kineska duhovna grupa Falun Gong.
Prekomorsko kinesko izdanje partijskih predstavnika dnevnika `Ženmin žibao` je objavilo da je dalaj-lama bio umiješan u ubijanje ljudi tokom ustanka pedesetih godina, u izvrtanje budističkih principa i da je lažov.
`Naoružani pobunjenici su palili kuće, pljačkali tibetanski narod i silovali žene. Tibetanci se i dan-danas sjećaju svega što se dešavalo tada`, piše u tekstu, potpisanom sa Ši Šan.