BEOGRAD, KIJEV - Dan poslije 70. godišnjice "Dana D", na kojem je vijest dana bilo rukovanje ruskog lidera Vladimira Putina i izabranog predsjednika Ukrajine Petra Porošenka, ukrajinski "kralj čokolade" i zvanično će preuzeti dužnost šefa države.
Porošenko je obećao da će čim preuzme dužnost predstaviti sveobuhvatan plan rješenja krize na istoku Ukrajine, gdje je - prema podacima zvaničnog Kijeva - u obračunima sa proruskim snagama u poslednjih nekoliko dana stradalo skoro 200 ljudi.
Bar simbolički, susret Putina i Porošenka na obali Normandije - koji je "udesio" domaćin, francuski predsjednik Fransoa Oland - dobar je znak pred inauguraciju, kao i potvrda Kremlja da će svečanosti u Kijevu prisustvovati i ruski ambasador u Ukrajini Mihajl Zubarov.
Srbiju će na inauguraciji u Kijevu sutra predstavljati savjetnik predsjednika Srbije za spoljne poslove Ivan Mrkić, najavila je pres služba predsjednika.
Kako ocjenjuje agencija AP, američki predsjednik Barak Obama i zapadni saveznici otvorili su put za Rusiju da se smanje tenzije u Ukrajini, poručivši da bi Moskva mogla da izbjegne teže kazne - priznajući legitimitet nove ukrajinske vlade i zaustavljajući podršku pobunjenicima u ističnim gradovima.
Porošenko je ranije odbacio ideju "prelaznog" predsjednika Aleksandra Turčinova o uvođenju vojne uprave na istoku zemlje, ističući da se zalaže za mirno rješenje.
Poslije susreta sa Obamom, Porošenko je u Varšavi poručio da uvođenje vojne uprave ne bi bilo u službi mirovnih napora na Istoku.
Čitav svijet zato s nestrpljenjem očekuje inauguraciju i obećani Porošenkov plan kako obezbjediti mir, red i zakon na istoku Ukrajine.
Iako novi ukrajinski lider nije otkrivao detalje svoje zamisli, Rojters piše da se očekuje se da će Porošenko predložiti široku amnestiju i stvaranje uslova za prijevremene lokalne izbore, kao dio napora za reformu lokalne administracije u zemlji.
Porošenko je obećao da će zadržati sadašnju vladu i premijera Arsenija Jacenjuka, kao i da će njegova prva posjeta inostranstvu u svojstvu šefa države biti odlazak u Poljsku 4. juna, na proslavu 25. godišnjice uspostavljanja demokratije.
Porošenko, ukrajinski milijarder poznat kao "kralj čokolade", obećao je kad je izabran za predsjednika da će njegov prvi prioritet biti odlazak na istok zemlje kako bi se okončao "rat i haos".
Desetogodišnji politički veteran, čije se bogatstvo procjenjuje na 1,6 milijardi dolara, pozdravio je pobjedu "ujedinjene Ukrajine" i njen siguran put ka Evropi.
Imperija novog predsjednika Ukrajine proteže se ne samo na konditorsku industriju, već i na proizvodnju automobila i izgradnju brodova.
Porošenko je bio ministar spoljnih poslova Ukrajine od 2009. do 2010. i ministar trgovine i ekonomskog razvoja 2012. godine. Od februara 2007. do marta 2012. nalazio se na čelu Savjeta Nacionalne banke Ukrajine.
Porošenko (48), takođe, vlasnik popularnog TV kanala, imao je u predizbornoj kampanji podršku istaknutog političara i bivšeg ministra unutrašnjih poslova Jurija Lucenka, kao i bokserskog šampiona koji je prešao u političare Vitalija Klička - koji je na izborima izabran za gradonačelnika Kijeva.
Ispitivanja javnog mnjenja uoči izbora pokazivala su da je Porošenko daleko ispred svojih rivala, uključujući svoju glavnu rivalku, bivšu premijerku Juliju Timošenko.
Predsjednička ovlašćenja su značajno smanjena nakon što je predsednik Viktor Janukovič, nakon talasa protesta, napustio Ukrajinu.
Novi predsjednik će moći da imenuje šefa diplomatije i ministra odbrane, kao i državnog tužioca i šefa bezbjednosne službe, s tim da imenovanja treba da odobri parlament, a poslanici će birati ostale članove kabineta. Predsjednik više ne može da smenjuje ministre, ali zadržava ovlašćenje da raspusti parlament.
Uoči izbora, kao najveći problem Ukrajine on je isticao rasprostranjenu korupciju, koja odvraća i strane investitore.
"Zamislite, možete da sletite u Ukrajinu iz bilo koje evropske prestonice za samo dva sata. Ne treba vam viza. Možete da dođete u veoma bezbjednu i veoma lepu zemlju sa veoma iskusnim radnicima, a jedina prepreka za to je korupcija. To je razlog zašto je korupcoja prioritet", objasnio je.
U ranijem intervjuu Rojtersu, on je takođe istakao da neće tražiti da se Ukrajina pridruži NATO alijansi - jer bi to bio rizičan potez koji bi, kako je rekao, doveo do podjele zemlje, dok su ruske trupe masovno na njenoj granici.
"Ako pitate - šta je prioritet, da li to da budemo dio NATO ili da sačuvamo jedinstvo zemlje, moj odgovor bi bio - zadržati jedinstvo zemlje", rekao je on i dodao da će saradnja i dijalog sa Rusijom biti od suštinskog znacaja u budućnosti, zbog Krima.
Prema njegovim riječima, Ukrajina će nastaviti da pritiska svim raspoloživijm sredstvima da "preuzme kontrolu nad cijelom teritorijom". "Ne može biti kompromisa sa Rusijom, jedino poslije vraćanja Krima Ukrajini", rekao je tada.
"U veoma bliskoj budućnosti ćemo pitati naše evropske partnere za perspektivu članstva, jer je ukrajinski narod prošao veoma težak i veoma važan ispit", rekao je on i dodao da poslije aneksije Krima vidi potrebu i za novim bezbjednosnim strukturama u Evropi, da bi se zaštitile zemlje koje nisu dio Unije poput Ukrajine.
Visoki, prosjedi 49-godišnjak jedan je od 10 najbogatijih Ukrajinaca i jedan od najpopularnijih.
Prepredeni političar koji je više od decenije opstajao mudro procjenjujući raspored moći u zemlji (i birajući strane u skladu s tim), Porošenko je jedini ukrajinski oligarh koji je otvoreno podržao proteste u Kijevu kojima je svrgnut predsjednik Viktor Janukovič - pod kojim je bio ministar privrede.
Po ocjenama lokalnih i zapadnih medija, Porošenko je tokom protesta postao omiljena ličnost Evromajdana. "Došao je kraj vremenima u kojima su političari lagali narod", poručio je kada je objavio svoju kandidaturu za predsjednika.
Porošenko je jedini kijevski političar koji je od početka krize posjetio (sada ruski) Krim, želio je da pregovara sa proruskim trupama koje su zauzele lokalni parlament, ali ga je oterala pobjesnela masa.
"Siguran sam da bi sposobna ukrajinska vlada mogla da vrati Krim. Krim će zauvek biti ukrajinski", rekao je o poluostrvu koje je glasalo za pripajanje Rusiji, na referendumu koji Zapad ne priznaje.
Za razliku od većine oligarha, koji su se obogatili u burnim godinama tranzicije uglavnom zahvaljujući državi, AFP je pisao da je Porošenko sam stvorio svoje bogatstvo. Počeo je prodajući kakao, kasnije kupio nekoliko konditorskih fabrika, a potom se ujedinio sa "Roshenom", koji proizvodi 450.000 tona slatkiša godišnje, piše na njegovom vebsajtu.
Magazin "Forbs" procjenjuje Porošenkovo bogatstvo na 1,3 milijarde dolara. Ukrajinska kriza ipak je uticala na njegove poslove: pošto je krajem prošle godine podržao evropski put Ukrajine, Rusija je zabranila uvoz njegovih slatkiša, a potom i zatvorila njegovu fabriku na jugu Rusije.
Oženjen je, ima četvoro dece.
Rođen je u malom jugozapadnom gradu u Odeskoj oblasti, Bolgradu. Završio je državni ekonomski fakultet u Kijevu.
U politiku je ušao 1998. kao poslanik lojalan tadašnjem predsjedniku Leonidu Kučmi.
Godine 2000, bio je jedan od osnovača Janukovičeve Partije regiona.
Dvije godine kasnije, promijenio je stranu i priključio se bliskom prijatelju Viktoru Juščenku, koji je poslije Narandžaste revolucije 2004. izabran za predsjednika. Porošenko je u toj revoluciji odigrao značajnu ulogu.
Pod Juščenkom, Porošenko je bio šef diplomatije i predsjednik centralne banke.
Međutim, Juščenko ga je "otpustio" zajedno sa još jednom važnom saradnicom - Julijom Timošenko. U političkom životu "vaskrsnuo" je 2012, kada ga je Viktor Janukovič imenovao za ministra privrede.
Uoči ukrajinske krize, pričalo se da će se kandidovati za gradonačelnika Kijeva.
Kriza ga je, očigledno, "izbacila" na mnogo višu funkciju.