Svijet

Dan koji je odnio 230.000 života

Dan koji je odnio 230.000 života
Foto: Agencije/Arhiva | Dan koji je odnio 230.000 života
Agencije

​DŽAKARTA - Prošlo je 15 godina od jezivog 26. decembra 2004. godine, kada se dogodio razorni zemljotres u Indijskom okeanu, koji je izazvao niz cunamija duž obale od Sumatre do Somalije.

Zemljotres jačine 9,3 stepena Rihterove skale pogodio je zapadnu obalu Indonezije 26. decembra 2004. godine, a nastradalo je više od 230.000 ljudi u 14 zemalja. Najviše je stradala Indonezija, a ukupna šteta procjenjuje se na deset milijardi dolara. Cijeli svijet razvoj i posljedice pratio je u direktnom prenosu.

Potres se osjetio i 1.600 kilometara od epicentra, koji je bio na dnu Indijskog okeana kod Sumatre, dok su talasi pogodili i Šri Lanku, Indiju, Tajland, Somaliju, Burmu, Maldive, Maleziju, Tanzaniju, Sejšele, Bangladeš, Južnu Afriku, Jemen, Keniju i Madagaskar.

Snaga udara bila je ekvivalentna eksploziji 23.000 atomskih bombi, poput one bačene na japanski grad Hirošimu. Bio je to treći najsnažniji zemljotres ikada registrovan seizmografom i trajao je skoro 10 minuta. Cunami je obišao svijet, a registrovan je na osnovu promjene nivoa plime i oseke. U Kaliforniji je nivo plime porastao 40 centimetara u odnosu na normalan nivo.

Provincije Aće pretrpjela je najveću štetu. Od posljedica udara snažnih talasa, od kojih su neki bili visoki čak 30 metara, poginulo oko 130.000 ljudi, dok je više od pola miliona građana raseljeno. Grad Banda Aće, koji je potpuno uništen, u međuvremenu je obnovljen.

Brza rekonstrukcija Indonezije pomogla je da se okonča višegodišnji konflikt, tako da je mirovni dogovor između pobunjenika i Džakarte sklopljen osam mjeseci od katastrofe.

Među žrtvama bilo je i više hiljada stranih turista koji su u ovom dijelu svijeta došli da provedu božićne praznike.

Razorni cunami

Cunami velikih razmjera, poput čileanskog cunamija iz 1960. godine ili indonežanskog iz 2004. godine, uglavnom nastaje kao posljedica zemljotresa ispod vodene površine. Nastaje kada se okeansko dno naglo deformiše, pri čemu se dio dna znatnije izdiže ili spušta, što dovodi do vertikalnog pomjeranja dijela vodene mase. Na taj način je narušena ravnoteža cjelokupne vodene mase. Cunami nastaje kada izdignuti dio vodene mase počinje da se kreće pod uticajem gravitacije, težeći da povrati ravnotežni položaj.

 

Najčitanije