KAIRO - "Fajnenšel tajms" piše da demokratija u Egipat sasvim sigurno neće doći na američkim tenkovima, kao što je to bio slučaj u Iraku.
Štaviše, u Kairu je američko oružje uglavnom upereno u demonstrante, pošto Mubarakova vlada svake godine od Vašingtona dobija vojnu pomoć vrijednu milijardu dolara.
Previranja u Egiptu i dalje privlače veliku pažnju britanske štampe. Svi listovi analiziraju tešku dilemu sa kojom se suočava Vašington - kako pomiriti podršku demokratskim procesima sa potrebom da se očuva stabilnost u vrlo osjetljivom bliskoistočnom regionu.
Prošlogodišnja anketa jednog uglednog američkog instituta pokazala je da svega 17 odsto Egipćana ima povoljno mišljenje o Amerikancima, a čak 82 odsto nepovoljno, što je najgori rejting u svim anketiranim zemljama.
Iz toga se može zaključiti da bi demokratski Egipat mogao da bude neprijateljski nastrojen prema SAD. S druge strane, američka razmišljanja o Egiptu obojena su sjećanjima na iransku revoluciju.
Liberali na Zapadu pozdravili su svrgavanje šaha 1979. godine, ali su se prerano radovali - zamjena je bila gora, a jedini režim koji bi danas bezrezervno pozdravio Mubarakov pad je - iranski.
Ustanak u Egiptu je nesumnjivo opasan trenutak, ali to je i događaj pun nade, kakvog u arapskom svijetu nije bilo u proteklih mnogo decenija, zaključuje "Fajnenšel tajms.
Zbivanja u Egiptu sa velikom zabrinutošću prati i Izrael - navodi "Gardijan" i ocjenjuje da je "na kocki" strateški mirovni ugovor sa najvećom arapskom zemljom, nekadašnjim ljutim izraelskim neprijateljem.
Izraelski analitičari, stratezi i bivši šefovi obavještajnih službi strahuju da bi nova vlada u Kairu, pod pritiskom građana, mogla da poništi ugovor potpisan prije tri decenije, koji je Izraelu omogućio da smanji izdatke za odbranu, uz očuvanje bezbjednosti na svojoj dugoj južnoj granici.
Zauzvrat, Egiptu je vraćen Sinaj, jevrejska naselja su uništena, a egipatska vlada dobija velikodušnu finansijsku i vojnu pomoć od SAD.
Izrael, napominje "Gardijan", održava tijesne, ali diskretne veze sa egipatskom obavještajnom službom i njenim šefom generalom Omarom Sulejmanom, koji je upravo imenovan za zamjenika Hosnija Mubaraka.
"Indipendent" piše da je Hilari Klinton u Vašingtonu okupila 180 američkih ambasadora iz svih krajeva svijeta da bi razgovarali o krizama sa kojima se, na više frontova, suočava moćna američka diplomatska mašinerija.
Ovaj skup bez presedana održava se u trenutku kada su u Kongresu sve glasniji zahtjevi da se smanji pomoć inostranstvu, dok su zvaničnici zaokupljeni previranjima u Egiptu i njihovim mogućim posljedicama po Bliski istok.
"Curenje" američkih diplomatskih depeša preko "Vikiliksa", kome se ne vidi kraj, samo komplikuje situaciju - početkom januara kući se vratio američki ambasador u Libiji, pošto se Tripoliju nisu dopale neke njegove opaske na račun pukovnika Gadafija.
Moglo bi se dogoditi, piše "Indipendent", da još neki ambasadori ove nedjelje obavijeste svog šefa Hilari Klinton da, zbog "Vikiliksa", više ne mogu normalno da obavljaju svoje dužnosti.