Prekid dotoka ruskog gasa kroz Ukrajinu početkom godine izazvao je energetski haos u Moldaviji i njenoj separatističkoj regiji, proruskom Pridnjestrovlju.
Ovaj prekid, koji Kijev naziva "istorijskim", predstavlja prijetnju Moldaviji i njenoj nestabilnoj ekonomiji.
U Pridnjestrovlju, regionu s oko 450.000 stanovnika koji je od Moldavije odvojen nakon kratkog rata 1990-ih, situacija je alarmantna. Industrijske aktivnosti su gotovo u potpunosti zaustavljene, osim u prehrambenom sektoru, izjavio je Sergej Obolonjik, prvi zamjenik premijera regije.
„Sve industrijske kompanije su obustavile rad, osim onih koje osiguravaju prehrambenu sigurnost“, rekao je.
Energetska kompanija u regionu prekinula je grijanje i snabdijevanje toplom vodom domaćinstvima, a porodice su savjetovane da se okupljaju u jednoj prostoriji kako bi se zagrijale, koristeći električne grijalice i improvizovana sredstva poput pokrivača za zaptivanje prozora i vrata.
Posljedice za Pridnjestrovlje i Moldaviju
Pridnjestrovlje, koje se oslanja na besplatan ruski gas, sada se suočava s ozbiljnom krizom jer je dotok preko Ukrajine prekinut. Pridnjestrovlje već nekoliko godina ništa nije plaćalo za snabdijevanje ruskog gasnog giganta Gazproma po prećutnom dogovoru s Moskvom. Rusija, međutim, računa troškove snabdijevanja kao vanjski dug za Moldaviju.
Lokalna elektroenergetska centrala prešla je s gasa na ugalj, ali postojeće rezerve dovoljne su za samo 50 dana rada. Ova centrala obezbjeđuje 80% električne energije za Moldaviju, pa je prekid potencijalna prijetnja i za ostatak zemlje.
Moldavska vlada, sa sjedištem u Kišinjevu, saopštila je da ima dovoljno gasa za grijanje do proljeća, ali je uvela vanredno stanje i pozvala građane i preduzeća na štednju. Istovremeno, prelazak na uvoz električne energije iz Evrope znači značajan rast troškova.
Politički i bezbjednosni aspekti krize
Predsjednica Moldavije, Maja Sandu, suočava se s dodatnim pritiskom jer Rusija, koristeći ovu krizu, pokušava da destabilizuje zemlju. Moldavija, koja teži članstvu u Evropskoj uniji, sve više se udaljava od Moskve, što dodatno produbljuje tenzije.
Olga Roška, savjetnica za vanjsku politiku predsjednice Sandu, izjavila je: „Ovo nije samo energetska kriza već i bezbjednosna, koju Rusija koristi da ekonomski i društveno destabilizuje Moldaviju“.
Rusija je optužila Moldaviju za neplaćanje duga Gazpromu, tvrdeći da on iznosi skoro 700 miliona dolara. Međutim, moldavska vlada insistira da je međunarodna revizija pokazala da je pravi dug oko devet miliona dolara, koji je uglavnom otplaćen.
Humanitarne posljedice u Pridnjestrovlju
U Pridnjestrovlju, vlasti postavljaju „grijne tačke“ i distribuišu ograničene resurse poput drva za ogrev. Stanovnici, poput Dmitrija, kažu da se jedva nose s hladnoćom i nesigurnošću.
„Ovdje većina ljudi jedva preživljava. Penzije su male, a posla nema. Topla voda je bila uključena do oko dva sata ujutro, provjerio sam. Sada je isključena i radijatori su jedva topli. Još uvijek imamo gasa, ali pritisak je vrlo nizak, samo ono što je ostalo u cijevima“, izjavio je Dmitrij.
Analitičari vjeruju da Moskva računa na nezadovoljstvo građana zbog rastućih troškova energije, što bi moglo oslabiti proevropski kurs zemlje.
Ova kriza naglašava duboku energetsku i političku zavisnost regiona od Rusije, ali i izazove koje Moldavija mora riješiti kako bi osigurala stabilnost i energetski suverenitet u budućnosti, prenosi Nova.