Do sada je u Bundestagu postojao konsenzus: AfD‑u ne treba davati više funkcija nego što je neophodno.
No Jens Spahn, zamjenik šefa poslaničkog kluba CDU, podigao je buru izjavom da AfD treba tretirati kao svaku drugu opozicionu stranku, pa čak i pri izboru parlamentarnih odbora.
Uostalom, milioni Nijemaca glasali su za AfD, ističe Spahn. Spiegel podsjeća da su sudovi potvrdili kako su dijelovi AfD‑a desničarsko‑ekstremistički.
Čini se da je gotovo kraj “vatrozidu” – odnosno dogovoru stranaka o bojkotu krajnje desnice – piše portal Politico. Ovo su bili prvi poslijeratni parlamentarni izbori u Njemačkoj na kojima je krajnje desna stranka zauzela drugo mjesto po broju glasova. Nove ankete, koje pokazuju rast popularnosti AfD‑a, dovele su do podjele unutar vladajućeg CDU‑a, vjerovatno zbog ideje da bi jedino time, ako desnici dopuste da preuzme neke funkcije, njena popularnost mogla oslabiti.
Sa više od 20% glasova na izborima 23. februara, AfD smatra da mu pripadaju vodeće pozicije u nekim odborima Bundestaga, među kojima i mjesto u Odboru za nadzor obavještajnih službi. Tradicionalno, Odbor za budžet vodi najveća opoziciona stranka. Iako je uobičajeno da svaki klub dobije mjesto potpredsjednika Bundestaga, AfD je ostao bez toga, prenosi Jutarnji.
Opasna ideja
„AfD treba tretirati u parlamentarnim procedurama i procesima kao svaku drugu opozicionu stranku“, rekao je Spahn za Bild. To što u parlamentu sjedi toliko poslanika AfD‑a rezultat je poruke koju su birači poslali. Političari moraju prihvatiti da su milioni građana glasali za AfD.
Podržao ga je Johann Wadephul, zamjenik predsjednika poslaničkog kluba CDU, dodajući da treba dopustiti kandidatima AfD‑a da predsjedavaju odborima „ako se dosad nisu ponašali neprimjereno“. Prije glasanja neki poslanici AfD‑a već su ostvarili kontakte i dobili signale podrške od predstavnika drugih stranaka, navode izvori AfD‑a za Politico.
Spahnov prijedlog izazvao je raspravu i unutar CDU‑a: poslanik Roderich Kiesewetter tvrdi da AfD predstavlja bezbjednosnu prijetnju Njemačkoj, jer se poslanici „redovno i dokazivo pretvaraju u zagovornike ruskih i kineskih dezinformacija“ i mijenjaju javni diskurs. Zbog toga, smatra on, AfD ne bi smio dobiti mjesto u Odboru za nadzor obavještajnih službi, niti u Odboru za budžet.
Supredsjednica SPD‑a Saskia Esken kritikovala je Spahnovu izjavu kao „zaista veoma nečuvenu i opasnu“ i upozorila da AfD nije demokratska stranka. Samo nedjelju dana ranije SPD i demohrišćani potpisali su koalicioni sporazum koji isključuje svaku saradnju s AfD‑om. I Katja Mast, predsjednica poslaničke grupe SPD‑a, odbacila je pokušaj „normalizacije“ AfD‑a, upozoravajući da se time „preuzima retorika onih koji žele oslabiti naše institucije i državu“ i poručila: „AfD nije stranka kao svaka druga. Zaštitićemo naše demokratske institucije – prije svega parlament – s punom odlučnošću.“
Pozicija žrtve
Spahn negira da bilo što želi „normalizovati“ AfD: „Nisam upotrijebio tu riječ“, rekao je za ZDF, dodajući da se AfD ne smije stavljati u poziciju žrtve. Podsjetio je da je Peter Boehringer iz AfD‑a od 2018. do 2021. bio predsjednik Odbora za budžet i da je taj posao obavio dobro.
„AfD nije stranka kao svaka druga. Svako ko je tako tretira i normalizuje, pravi ozbiljnu grešku“, poručila je doskorašnja ministarka unutrašnjih poslova Nancy Faeser (SPD). „Posebno u ovim vremenima, kada nam je bezbjednost ugrožena, a demokratija napadnuta iznutra i izvana, Putinovi prijatelji ne bi smjeli sjesti u važne parlamentarne odbore“, istakla je ministarka za Tagesspiegel.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.