BRISEL - Evropska unija je postigla dogovor o "Paktu o migracijama i azilu". Pregovarači iz Evropskog parlamenta i Vijeća jutros su postigli politički dogovor za koji neki govore da je istorijski.
"Uspjeli smo", napisala je komesarka EU za unutrašnje poslove Jlva Johanson.
Predsjednica Evropskog parlamenta se takođe oglasila:
"Pet zakona EU oko kojih su se špansko predsjedništvo i parlament dogovorili tiču se svih faza upravljanja azilom i migracijama, u rasponu od provjere nezakonitih migranata kada stignu u EU, uzimanja biometrijskih podataka, postupaka za izradu i obradu zahtjeva za azil, pravila i određivanju koja je država članica odgovorna za rješavanje zahtjeva za azil te saradnja i solidarnost među državama članicama o postupanju u kriznim situacijama. Nova pravila će nakon usvajanja učiniti evropski sistem azila učinkovitijim i povećaće solidarnost među državama članicama tako što će omogućiti smanjenje tereta onih država u koje stiže većina migranata."
Govoreći na jutrošnjoj konferenciji za novinare, predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola je rekla da se radi o "zaista istorijskom danu".
"Okružena sam kolegama koji danima i noćima ne spavaju. U ovom vrlo emotivnom trenutku, krećem iz ličnog ugla. Znate, ja dolazim s ostrva u Sredozemlju i tačno znam šta znači kada kažemo da smo konačno ispunili pakt o migracijama i azilu, vjerovatno najvažniji zakonodavni dogovor u onom mandatu. To je bila briga broj jedan naših građana u 2019. godini, a mnogima je i dalje briga broj jedan", rekla je Metsola.
Predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lejen je rekla da će ovaj pakt osigurati učinkoviti evropski dogovor na ovaj izazov.
"To znači da će Evropljani odlučivati ko dolazi u EU i ko može ostati, a ne krijumčari. To znači zaštititi one kojima je potrebna pomoć. Pakt će takođe osigurati da države članice odgovorno dijele napore i sprečavaju ilegalnu migraciju u EU."
Centristička grupa Obnovite Evropu u Evropskom parlamentu takođe je pozdravila današnji dogovor.
Francuska zastupnica Fabien Keler izjavila je da je "Evropa danas uspjela".
"Dokazali smo da ekstremisti s lijeve i desne strane nisu u pravu. Konačno ćemo imati snažan zajednički sistem azila temeljen na odgovornosti i solidarnosti."
Njemački zastupnik Žan-Kristof Oetjen je rekao da prema uslovima sporazuma provjera mora biti dovršena za najviše sedam dana, a produženje neće biti moguće.
Desni centar kaže da će dogovor smanjiti migracijski pritisak.
Švedski zastupnik Tomas Tobe rekao je da će ta pravila omogućiti da ponovo preuzmemo kontrolu nad vanjskim granicama i smanjimo migracijski pritisak prema EU.
Reagujući na politički dogovor o paktu EU o migraciji i azilu, grupa ljevice u Evropskom parlamentu je saopštila da je ovo "mračan dan za EU".
"Upravo dogovoreni pakt o migraciji i azilu označava smrt individualnog prava na azil u Evropi. Ovo je najveći napad na prava azila i migracija od osnivanja EU."
Da je dogovor neprovediv, smatraju Zeleni, govoreći o zabrinutosti za ljudska prava.
Grupa Zelenih u Evropskom parlamentu smatra da današnji sporazum učvršćuje zastarjele ideje o tome kako se nositi s migracijom i ne uzimaju u obzir stvarnost na granicama EU, na kopnu i na moru.
"Umjesto traženja humanih i praktičnih rješenja za upravljanje migracijama na uredan i siguran način, države članice EU sprovode opasne politike koje Mediteran pretvaraju u groblje", dodaju Zeleni.
Novi krug pregovora o nekoliko tekstova "Pakta o migracijama i azilu" počeo je u ponedjeljak i trajao do kasno u noć.
Pakt, koji je Evropska komisija predstavila u septembru 2020., novi je pokušaj reforme evropskih pravila, nakon neuspjeha prijedloga iz 2016. na valu izbjegličke krize.
Cilj je da reforma bude usvojena prije evropskih izbora u junu 2024. godine.
Pitanje migracija goruća je tema u mnogim evropskim zemaljama, u svjetlu jačanja krajnje desnih i populističkih stranaka.
Pedesetak nevladinih organizacija, među kojima Amnesti Internešnal, Oksfam, Karitas i Spasite djecu, napisali su otvoreno pismo pregovaračima kako bi ih upozorili na rizik da pakt o migracijama ne bude "loše osmišljen, skup i okrutan sistem".
Reforma o kojoj se raspravljalo u Briselu sačuvala je pravilo koje je sada na snazi, a po kojem je prva zemlja ulaska tražilaca azila u EU odgovorna za njihov slučaj, uz neka prilagođavanja. Ali kako bi se pomoglo mediteranskim zemljama, u koje stiže veliki broj migranata, organizovan je sistem obavezne solidarnosti u slučaju migracijskog pritiska.
Druge države članice moraju pomoći preuzimanjem tražilaca azila ili finansijskom odnosno materijalnom pomoći.
Jedno od pitanja o kojima se raspravljalo je relokalizacija nakon spašavanja migranata na moru, što je naročito važno za Italiju, i na čemu Parlament insistira, ali nailazi na suzdržanost drugih država članica.
Reforma predviđa takođe "filtriranje" migranata po dolasku i ubrzanu proceduru za one koji imaju statistički slabije izglede dobiti azil, kako bi ih se brže vratilo u njihovu zemlju porijekla ili tranzita.
Ta procedura primjenjivaće se za državljane zemalja za koje je stopa priznanja statusa izbjeglice, prosječno u EU, manja od 20 odsto.
Takav "izbor po nacionalnosti protivan je Ženevskoj konvenciji, koja predviđa pojedinačno razmatranje" slučajeva, kritikovao je evrozastupnik Zelenih, Damien Kareme, koji smatra da će pakt "otvoriti to sporno pitanje stotinama puta".
Vijeće EU (države članice) insistiralo je da čak i porodice s djecom mlađom od 12 godina budu obuhvaćene takvom procedurom, što bi vjerovatno podrazumijevalo pritvaranje u centrima u blizini granica ili aerodroma.
Evropski parlament traži "jako snažne garancije za te porodice, traži odgovarajuća mjesta za prihvatanje" i očekuje da Vijeće pristane na kompromise u pogledu pristupa migranata pravnoj pomoći, rekla je francuska evrozastupnica Fabien Keler.
Pregovara se i o uređenju o kriznim situacijama i situacijama više sile, koja ima za cilj organizaciju odgovora u slučaju masovnog prilva migranata u neku državu članicu EU, kao u vrijeme izbjegličke krize 2015-2016. godine.
I tu se predviđa obavezna solidarnost između država članica te uvođenje izuzeća sa slabijom zaštitom za tražioce azila od uobičajnih procedura, s mogućim produženjem pritvora na vanjskim granicama Unije.
Pregovara se o mogućoj dužini te procedure, koju Parlament želi smanjiti u odnosu prema onome šta želi Vijeće.
Po mišljenju Stefani Poup, stručnjaka za migracije pri Oksfamu, ta "krizno" uređenje "ograničava pravo na azil i dodatno potkopava zajednička pravila na području migracija".
EU je suočen s rastom broja ilegalnih migranata i zahtjeva za azilom.
U prvih 11 mjeseci 2023. godine Fronteks je evidentirao više od 355.000 prelazaka vanjskih granica EU, što je povećanje od 17 odsto, prenosi "Jutarnji". Broj zahtjeva za azilom mogao bi do kraja 2023. dostići više od milion, po Evropskoj agenciji za azil (EUAA).