BRISEL - Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc izjavio je danas da očekuje da će se članice Evropske unije dogovoriti o zajedničkoj politici za rješavanje izbjegličke krize.
"Biće diskusije, ali na kraju ćemo se sporazumjeti o planu za raseljavanje izbjeglica", rekao je Šulc u intervjuu za nemački radio Dojčlandfunk.
Predsjednik EP je ovo kazao dan uoči vanrednog sastanka ministara unutrašnjih poslova i pravde zemalja članica EU u Briselu.
Ministri će drugi put u posljednjih osam dana raspravljati o kontroverznom planu Evropske komisije o relokaciji oko 120 000 izbjeglica iz kampova u Grčkoj, Italiji i Mađarskoj na osnovu obaveznih kvota koja je odredila EK.
Taj plan je prošle nedjelje izazvao žestok otpor grupe zemalja iz srednje i istočne Evrope, koje ne žele da im Brisel diktira koliko će izbjeglica primiti.
O istoj temi u Briselu će u srijedu razgovarati i šefovi država i vlada, na vanrednom samitu koji je sazvao predsednik Evropskog saveta Donald Tusk.
Ministarka unutrašnjih poslova Austrije Johana Mikl-Lajtner, povodom izbjegličke krize sa kojom je suočena Evropa, predlaže dodeljivanje "ograničenog" azila.
Ona je, u intervju bečkom dnevniku "Esterajh", kazala da je to varijanta o kojoj treba razmisliti.
"Za to, međutim, potrebna je izmjena zakona i odluka parlamenta. Na tome radimo", objasnila je Mikl-Lajtner.
Ona je istakla da njen zahtjev da se uvede "ograničen" azil, kao i za protjerivanjem izbeglica, ne predstavljaju promenu stava.
"Moj stav se nije promjenio. Uvijek sam govorila da se Austrija pridržava Dablinskog sporazuma i da svako mora računati da će biti vraćen u jednu bezbjednu zemlju", rekla je Mikl-Lajtner.
Koalicioni partner, Socijaldemokratska partija (SPO), iskazala je otvorenost za razgovore o promjeni zakona kako bi se uvela "ograničena zaštita" izbjeglica.
Nakon tri godine provjeravati da li još uvek postoji razlog za azil bio bi "iskren signal", ocjenio je ministar bez portfelja Jozef Ostermajer.
On je kazao da je SPO spremna da podrži zahtjev ministarke i naveo da se razgovori o tome moraju voditi u parlamentu.
Ostermajer smatra da je provjera potrebe za azilom nakon tri godine svrsishodna, jer je prema evropskom pravu predviđeno "učvršćivanje" boravka i time dobijanje stalnog boravka nakon pet godina.