RIGA - Veterani Letonske legije, koja je bila pri SS diviziji, koje su se borile protiv ruskog napredovanja ka Baltiku, obilježili su svoj dan, što je izazvalo burne reakcije u ovoj baltičkoj zemlji.
Aivars Ozols je skupo platio što je spasavao Letoniju od boljševizma. Naime, 1945. godine prebačen je u Sibir, kao ratni zarobljenik i kaže da je jedvna ostao živ, a u gulagu je izgubio i noge. Ovaj 85-godišnjak se svakog detalja sjeća više nego živopisno. U gulagu je proveo punih devet godina. Takođe, sjeća se i trenutka kada je regrutovan za SS diviziju, 1943. godine. Bile su to jedinice koje su Nijemcima pomogle da spriječe napredovanja Crvene armije.
"Istina je, ratovali smo. Mada, nije to bilo na dobrovoljnoj bazi, jer niko od nas nije imao izbora", kaže Ozols.
Kako god bilo, on priznaje da je ponosan na ono što je učinio. I nakon svih ovih godina priznaje da preferira Nijemce.
"Nijemci su bili humaniji prema nama, bolje su se odnosili, jer su nas jednostavno smatrali običnim ljudima", kaže on.
Za Britance, Amerikance, Ruse, a posebno Jevreje, za koje Hitler i nacisti predstavljaju simbol zla, Ozolsov stav vjerovatno zvuči potpuno izopačeno.
Međutim, kako u Letoniji, tako i u ostalim baltičkim zemljama, mišljenje da je Staljin bio gori od Hitlera je opšteprihvaćeno. Tako misle i mlađi, današnji letonski tinejdžeri.
"Obojica su bili svinje, ali mislim da je Staljin bio gori", kaže Karlis Pugovcis, 17-godišnjak iz Rige.
Iako prilično mlad, i Pugovcis se pridružio nedavnom maršu veterana, koje Letonci smatraju herojima.
"Da, oni su letonski heroji. Bio bih loš Letonac da nisam došao i pridružio se ovom maršu", kaže Peteris Tabuns, poslanik Nacionalističke stranke.
Iako marš veterana slovi za najkontroverzniju ceremoniju u baltičkom regionu, i ove godine je održan uprkos zabrani koju je donio parlament u Rigi. Naime, samo dan prije zakazanog marša, viši sud je ukinuo zabranu parlamenta i marš je održan.
I dok ih neki slave kao heroje, Efraim Zurof, lovac na naciste koji se nalazi na čelu Centra "Simon Vizental", kaže da je ovo izuzetno uvredljivo.
"Ovi ljudi misle da su se borili za Letoniji, ali istina je da su korist od njihove borbe imali samo nacisti", kaže on.
Nils Usakovs, gradonačelnik Rige, etnički Rus, kaže da se i on zalagao za zabranu marša, ali nije uspio.
"Oni kažu da su se borili za slobodu Letonije. Teško da možete biti heroj ako ste se borili na strani nacista", rekao je Usakovs.
Ipak, ima i onih koji su drugačijeg mišljenja.
"Za letonski narod nije bilo razlike između nacističke Njemačke i sovjetskog totalitarizma", kaže Gaidis Berzins, bivši letonski ministar pravde.
Ipak, možda su tokom marša trebalo da se sjete i sudbine 70.000 letonskih Jevreja, koji su stradali tokom rata.
"Ali, percepcija da su Letonci ti koji su bili žrtve je daleko popularnije nego da su ubijali svoje sunarodnike. Jednostavno, postoje stvari o kojima Letonci ne žele da pričaju", kaže Vilis Daudzins, popularni TV voditelj.