Svijet

Europol koriste kao paravan za prevare

Europol koriste kao paravan za prevare
Foto: niekverlaan/Pixbay | Europol koriste kao paravan za prevare

Proteklih mjeseci mnoge građane u Njemačkoj uznemiravaju lažni telefonski pozivi. Kriminalcima koji se predstavljaju kao policajci i koji pokušavaju da ukradu novac uglavnom je nemoguće ući u trag. Policija savjetuje oprez.

"Dobar dan, dobili ste Europol. Pritisnite taster jedan ukoliko želite da razgovarate s operaterom", tako počinju pozivi koje građani u Njemačkoj dobijaju od marta ove godine. Poziv je dobila i Lejla Šator iz Frankfurta. Kliknula je taster kako bi postupila po uputstvima navodnog Evropola i dobila je operaterku koja je govorila engleski s indijskim akcentom, piše Deutsche Welle.

"Osoba koja mi se javila saopštila mi je da su mi zloupotrijebljena njemačka lična dokumenta. Pošto je pričala lošim engleskim jezikom, proradila mi je lampica", kaže Šator.

Prevaranti su je uznemiravali više od mjesec dana, zvali su je nekada i više puta na dan.

"Ukoliko bih pokušala da pozovem taj broj, dobila bih obavještenje da on ne postoji ili da je nedostupan. Kada sam im rekla da ću ih prijaviti policiji, prestali su da me zovu."

"Prevaranti objašnjavaju žrtvi da, zbog policijske istrage koja je u toku, a kako bi se zaustavila dalja zloupotreba identiteta, bankovni račun mora odmah da bude blokiran. Tu lažni zvaničnik policije žrtvi nudi kao rješenje da se novac odmah prebaci na drugi račun, navodno policijski", objašnjava šef Kriminalističke policije u Berlinu Lotar Špilman.

U Berlinu policiji je dosad prijavljeno više od 3.500, a u čitavoj Njemačkoj više od 25.000 slučajeva sumnjivih poziva.

"Sigurno je da ima znatno više neprijavljenih pokušaja prevare", saopštila je njemačka Savezna agencija za telefonske mreže, koja, pored policije, istražuje lažne pozive. Oni upozoravaju građane da to što na telefonskom ekranu piše Interpol, Europol, pa čak i 110, što je broj njemačke policije, ne znači da ih policija zaista i zove.

"Kada sam pretražila internet, u potrazi za jednim od brojeva s kojeg su me zvali, ustanovila sam da je to broj jednog njemačkog osiguravajućeg društva", priča Dušica Ilić Dik iz Potsdama, koju prevaranti redovno uznemiravaju.

Savezna agencija za mreže utvrdila je da su pozivi stizali s telefonskih linija iz drugih zemalja, iz Indije, Rumunije ili Španije. U Indiji su te prevare i dobro organizovani kol-centri odavno poznati, a procjenjuje se da je u pitanju biznis vrijedan nekoliko miliona dolara godišnje. Međutim, Špilman ističe da to ne znači da pozivi zaista stižu iz neke od tih zemalja.

Njemačka policija dosad nije uspjela zvanično da locira i identifikuje nijednog osumnjičenog. Iz Savezne agencije za mreže objašnjavaju da kriminalci koriste internet pozive, odnosno pozive preko kompjutera, kako bi pomoću sofisticiranih programa prikrili identitet i porijeklo poziva.

Takva vrsta prevare zove se spufing. U pitanju je metoda kojom se žrtva ubjeđuje da razgovara s agencijom ili službenikom kojem može da se vjeruje. Njemačkoj policiji poznati su i primjeri kada se kriminalci predstavljaju kao službenici "Majkrosofta" ili "Amazona".

U prvom slučaju kriminalci obavještavaju žrtvu da joj je računar zaražen virusom, te traže od nje da unese određene komande kako bi se zaštitili podaci. To je zapravo pokušaj krađe podataka. U slučaju prevare s "Amazonom" kriminalci navodno žele da vrate višak novca koji je naplaćen prilikom online kupovine i traže lične i bankovne podatke.

Jedan od najčuvenijih oblika spufinga u Njemačkoj je trik u kojem se prevaranti predstavljaju kao unuci. Oni starijim osobama zatim govore da imaju novi broj telefona i objašnjavaju da su u nevolji te da im je hitno potreban novac.

Njemačka policija ističe da njihovi službenici, pri bilo kakvim sumnjivim radnjama, građane nikada ne zovu telefonom, već lično dolaze na kućnu adresu ili šalju poziv poštom. Policija takođe apeluje na građane da vode računa gdje na internetu ostavljaju svoje lične podatke, a kada je riječ o sumnjivim telefonskim pozivima bilo bi dobro odmah spustiti slušalicu.

Što se tiče mejlova, trebalo bi ih ignorisati, ukoliko se u njima traže bilo kakvi lični ili bankovni podaci. Pretragom na internetu moguće je uporediti zvanične mail adrese s lažnim, jer prevaranti pri slanju elektronske pošte uglavnom promijene samo jedno slovo ili broj.

U svakom slučaju, zaključuje Špilman, sve sumnjive pozive ili mailove trebalo bi prijaviti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije