KIJEV - Hitan samit evropskih lidera u Parizu dokaz je da su zabrinuti za način na koji će se okončati rat u Ukrajini, piše "BBC" urednica Katja Adler.
Evropa grca - dokaz je hitan samit bezbjednosti u Parizu, koji se održava u ponedjeljak.
Amerika ih nije pozvala da učestvuju u pregovorima sa Rusijom o budućnosti Ukrajine, a Tramp je najavio da bi "ubrzo" mogao da se sastane sa Putinom.
Može li Evropa, pod ovim pritiskom, da ostavi političke razlike i domaće ekonomske brige po strani?
Da li će Evropa zauzeti jedinstven stav u pogledu trošenja na bezbjednost i budućnost Ukrajine, kao i o mogućem slanju vojnika, kako bi za sebi obezbijedili mjesto za pregovaračkim stolom?
Jedno je sigurno - pokušaće.
Velika Britanija je "spremna i voljna da pošalje vojnike na teren", rekao je britanski premijer Kir Starmer.
Čak i u Njemačkoj, uoči napetih izbora, iz stranke CDU za koju se očekuje da će osvojiti najviše mjesta, rekao je da bi najveća evropska zemlja takođe bila spremna da pošalje vojnike u međunarodnu misiju.
Trampova administracija očigledno nije 100 odsto sigurna šta želi da postigne u Ukrajini.
Tokom vikenda, slali su mješovite poruke.
Evropa smatra da postoji šansa da ubijede Trampa da ga vide kao partnera od neprocjenjivog značaja.
Na samitu u Parizu raspravljaće se o glavnim pitanjima koja je pokrenuo Tramp - da li Evropa može da učini više za sopstvenu odbranu, kao i da li postoji volja da evropske trupe odu u mirovnu misiju poslije prekida vatre.
Evropski lideri insistiraju da i Kijev bude direktno uključen u pregovore o prekidu vatre.
Dugo su zastupali stav da "bez Ukrajine ne može biti odluka o Ukrajini".
Ali radi se o čak i više od toga za Evropu.
Mnogi osnovano strahuju da Trampova administracija ne daje prioritet ni odnosima sa evropskim partnerima, ni njihovoj odbrani.
Evropa se oslanja na bezbjednosnu podršku Amerike još od Drugog svjetskog rata.
Putin istorijski negoduje zbog širenja NATO-a na istok.
Ruski susjedi - male, bivše sovjetske baltičke države i Poljska - sada se osjećaju posebno izloženim.
Na samitu u ponedjeljak neće učestvovati sve evropske zemlje, već samo vojne sile.
To su Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Španija i Danska, od koje se očekuje da predstavlja baltičke i nordijske nacije.
Samitu će takođe prisustvovati predsjednik Savjeta EU i generalni sekretar odbrambenog saveza, NATO.
Očekuje se da će sastanci sa drugim zemljama biti održani naknadno.
Čak i na malom skupu u Parizu biće teško, ako ne i nemoguće, dogovoriti se o konkretnom povećanju izdvajanja za odbranu.
U 2025, Poljska planira da potroši 4.4 odsto BDP-a, a Velika Britanija se bori da podigne budžet odbrane na 2.5 odsto BDP-a.
Razgovaraće se i o slanju misije u Ukrajinu nakon prekida vatre.
Međutim, ne govori se o slanju mirovne misije, već "snaga za bezbjednost", koje bi bile stacionirane iza linije razgraničenja.
Evropa time želi da pošalje poruku da, ukoliko Rusija prekrši prekid vatre, može da očekuje odgovor čitavog bloka.
Prijedlog je kontroverzan.
Na primjer, nije popularan među biračima u Italiji, gdje 50 odsto ispitanika ne želi da šalje oružje u Ukrajinu, kao ni sinove i kćerke koji služe u vojsci.
To otvara novo pitanje - koliko vojnika bi svaka evropska zemlja mogla da pošalje?
Koliko bi oni tamo bili stacionirani, i pod čijom komandom?
Ako bi Rusija prekršila uslove dogovorenog prekida vatre, da li bi to značilo da bi se evropski vojnici bili direktno u ratu sa Rusijom?
Ako se to desi, da li mogu da računaju na pomoć Amerike?
Evropa želi da dobije bezbjednosne garancije od Amerike prije nego što pošalje vojnike u Ukrajinu. Možda ih nikada neće dobiti.
Evropski lderi, uključujući premijera Velike Britanije, imaju i domaćih briga - na primjer, mogu li da priušte povećanje troškova odbrane.
Vojska Velike Britanije je previše iscrpljena da bi poslala značajan broj vojnika u Ukrajinu, ocijenio je lord Ričard Danat, bivši komandant britanske vojske.
Kako je rekao, u Ukrajini je potrebno oko 100.000 vojnika, a od Velike Britanije bi se očekivalo da pošalje značajan dio, jer važe za vrsne vojnike.
Govori se o slanju izaslanika u Vašington nakon sastanka u Parizu da bi se izjasnio evropski slučaj. Italijanski premijer Đorđa Meloni blizak je Trampovoj administraciji, na primjer.
Sir Keir Starmer planira posjetu Vašingtonu za nekoliko dana. Ovo bi mogla biti njegova šansa da djeluje kao most između Evrope i SAD.
Sastanak u Parizu takođe nudi priliku za UK i druge evropske lidere da dodatno poprave odnose nakon gorčine Bregzita.
Mark Leonard, šef Evropskog savjeta za spoljne odnose, napominje da bi Starmer mogao da "pokaže da je Britanija odgovorna strana za evropsku bezbjednost... Nešto što će biti primjećeno i pretočeno u dobru volju kada su u pitanju pregovori o drugim pitanjima".
Pitanja kao što su trgovinski odnosi i saradnja u sprovođenju zakona za koje se Velika Britanija nada da će se poboljšati sa EU u budućnosti.
Nacija domaćin Francuska se osjeća samouvjereno. Predsjednik Makron se dugo zalagao da se Evropa manje oslanja na spoljne zemlje u pogledu lanaca snabdijevanja, tehnoloških sposobnosti i veoma mnogo kada je u pitanju odbrana. On je dospio na naslovne strane prije godinu dana tako što je prvi put raspravljao o ideji trupa na terenu u Ukrajini.
Francuska je "žestoko ponosna" što njene obavještajne i bezbjednosne službe nisu isprepletene sa SAD, za razliku od Velike Britanije, kaže Džordžina Rajt, zamjenica direktora za međunarodne studije na Institutu Montenj. To ga čini manje komplikovanim za raspetljavanje, sada kada je Tramp u Bijeloj kući, zahtijevajući da se Evropa pobrine za sebe.
Amerike je evropskim saveznicima dostavila dokument od šest tačaka.
Među njima su i pitanja koje bi zemlje bile spremne da rasporede trupe u Ukrajinu kao dio mirovnog sporazuma i koje bi vlade bile spremne da povećaju sankcije Rusiji, uključujući strožiju primjenu postojećih.
Džulijan Smit, donedavna američka ambasadorka u NATO-u, kaže da takav dogovor obično zahtijeva nedjelje sastanaka.
Kako dodaje, evropski lideri su u riziku da se nađu u oslabljenoj poziciji.
"Ako Tramp kaže ne, da li to znači da će Evropa odbiti da pomogne?"
Ukoliko Amerika planira da okrene leđa Ukrajini i odbrani Evrope, onda će morati da pojača sopstvenu odbranu.
Ako Donald Tramp to ne vidi, Vladimir Putin sigurno vidi, prenosi "b92".