BRISEL, BEOGRAD - Informacije koje su se pojavile u nekim medijima na zapadnom Balkanu o tome da se u Briselu razmišlja o zatvaranju Komesarijata za proširenje nisu tačne, jer o tome još nije bilo nikakve zvanične rasprave, potvrđeno nam je danas u Evropskoj komisiji.
Peter Stano, portparol Štefana Filea, evropskog komesara za proširenje, prvo je ukazao na to da mandat sadašnje Evropske komisije, u okviru koje djeluje portfolio za proširenje, traje još narednih šest mjeseci.
"Rano je za bilo kakve spekulacije o tome kakav će biti sastav naredne komisije. Radi se o tome da će budući predsjednik buduće komisije donijeti odluku o tome koje portfolije treba da preuzme koji komesar i na koji način će to funkcionisati", naveo je Stano i dodao da se ovog trenutka ne zna ni ko će biti predsjednik naredne komisije da bi se uopšte spekulisalo o tome.
Tanja Fajon, poslanik Evropskog parlamenta iz Slovenije, ističe da bi ukidanje portfolija za proširenje bila veoma loša poruka za zemlje proširenja i za ideju evropskih integracija uopšte, ali je i dodala da je još rano da bi se znalo hoće li do toga doći.
"Činjenica je da ćemo u narednom sazivu Komisije imati isti broj komesara. Sa druge strane, postoje i neke glasine da će portfolio proširenja ostati", objasnila je ona.
Srbijanski mediji navode, pozivajući se na izvore iz Brisela, da postoji mogućnost ukidanja funkcije komesara za proširenje u budućem sazivu Evropske komisije, kao i da bi to predstavljalo izuzetno lošu poruku za države kandidate za članstvo.
I Tanja Miščević, šef pregovaračkog tima Srbije za pristupanje, kako prenosi B92, nedavno je izjavila da "postoji ideja da u budućem sazivu EK čak i nema osobe zadužene za proširenje".
Sena Marić, istraživač u Centru za evropske politike, kaže da više od godinu dana Briselom kruže glasine o mogućem integrisanju politike proširenja i susjedstva u zasebno odjeljenje Evropske službe za spoljne poslove.
"Zagovornici ovog rešenja ističu da je neracionalno imati komesara za proširenje u aktuelnim okolnostima. Prvo, jer od svih zemalja obuhvaćenih politikom proširenja jedino Srbija, Crna Gora i Kosovo prave korake napred, dok ostale zemlje stagniraju ili nazaduju. Drugo, jer politički kriterijum regionalne saradnje ima istu težinu kao i ostali uslovi za članstvo, za šta je u slučaju Srbije i Kosova već zadužena Evropska spoljna služba, koju trenutno vodi Ketrin Ešton", navodi Marićeva.
Tanja Fajon ističe da bi ukidanje portfolija za proširenje bila veoma loša poruka za zemlje proširenja
Evropskoj spoljnoj službi "Nezavisne" su uputile pitanje da li je tačno da se razmišlja da ubuduće dio koji se odnosi na proširenje bude u njihovom sastavu, ali nas je Maja Kocijančič, portparol Ketrin Ešton, visokog predstavnika za spoljnu politiku i bezbjednost EU, za sva pitanja s tim u vezi uputila na Petera Stana.
U medijima, međutim, navode da bi ukidanje odjeljenja za proširenje poslalo lošu poruku zemljama kandidatima, ali da ne bi suštinski ništa promijenilo.
"Treba biti svestan da proširenje neće biti visoko na agendi poslova sledeće komisije, što su i Martin Šulc i Žan-Klod Junker u svojim kampanjama za budućeg predsednika EK eksplicitno izjavili, i da je prioritet unutrašnja konsolidacija Unije", izjavila je za "Danas" Marićeva.
Bodo Veber, viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije, navodi da su zahtjevi za ukidanjem funkcije komesara ogledalo evroskepticizma, koji je porastao u kontekstu krize u evrozoni, te pratećeg zamora od proširenja EU.
"Međutim, mislim da takav zahtjev zasigurno ne bi podržala većina vlada članica. Nakon izbijanja ukrajinske krize i konflikta s Rusijom to, svakako, više nije tema jer je politika proširenja dobila novi zamah, uprkos očekivanog jačeg prisustva antievropskih stranaka u narednom sazivu Evropskog parlamenta", ukazao je Veber.