BRISEL - Glasanjem u 19, od 27 članica Evropske unije, juče su završeni četvorodnevni izbori za Evropski parlament.
Rezultati izbora, kako se očekuje, pokazaće slabost vlada koje se bore da suzbiju posljedice globalne ekonomske krize. Iako se pretpostavlja da će stranke političkog centra zadržati primat u Evropskom parlamentu koji broji 736 poslanika, pojedine stranke krajnje desnice će biti na dobitku ukoliko izlaznost bude slaba, ocjenjuju analitičari.
Ankete javnog mnjenja sprovedene prije početka izbora najavljivale su da će glasačko pravo iskoristiti manje od polovine od ukupno 375 miliona građana s pravom glasa u 27 zemalja članica EU.
Juče su svoje biračko pravo mogli da ostvare građani Austrije, Belgije, Bugarske, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Litvanije, Luksemburga, Poljske, Portugala, Rumunije, Slovenije, Španije i Švedske, dok su Italijani glasanje započeli u subotu, a završili ga juče.
Prvog dana izbora za svoje predstavnike u Evropskom parlamentu glasali su Holanđani i Britanci, drugog dana Irci, a trećeg dana građani Letonije, Kipra, Malte i Slovačke.
Za razliku od drugih članica EU, gdje se izbori održavaju jedan dan, u Češkoj i Italiji su za to predviđena dva dana - Česi su glasali 5. i 6. juna.
Po evropskim pravilima, nikakvi službeni rezultati ne smiju biti pušteni u javnost prije zatvaranja i posljednjeg birališta u EU, što je u ovom slučaju bilo sinoć u 22 sata po srednjoevropskom vremenu.
Međutim, u Slovačkoj su vijesti o ishodu subotnjih izbora za 69 evroposlanika i pobjeda vladajućeg SMER-a premijera Roberta Fica procurili u medije.
Povjerljivi neimenovani izvori su i slovačkim agencijama i češkoj agenciji ČTK odali kada je prebrojano 98 odsto glasova da su Ficovi socijalisti osvojili oko 32 odsto glasova, što im daje pet poslanika. Druga je opoziciona Slovačka demokratska i hrišćanska unija (SDKU) bivšeg premijera Mikulaša Dzurinde sa 16 odsto glasova, treća Stranka mađarske koalicije koja je, iako je u finišu kampanje Vlada izvukla antimađarsku kartu, osvojila 12 odsto glasova, a treći je opozicioni Hrišćanski demokratski pokret sa 11 odsto glasova. Te tri opozicione slovačke stranke imaće prema tim preliminarnim i nezvaničnim rezultatima po dva poslanika u EP.
U susjednoj Češkoj zakonodavci su bili domišljatiji i poznajući češko-slovački mentalitet da će o ishodu izbora koji treba dan i po da ostane tajna šuškati odmah svi medijski prvaci unijeli su zakon o evroizborima zabranu da prebrojavanje glasova počne dok se ne zatvore sva birališta u Evropi.
Zapečaćene glasačke kutije s listićima tako je u Češkoj od subote od 14 časova, kada su birališta u toj zemlji zatvorena, čuvala policija.
Broj poslanika iz zemalja članica određuje se po broju stanovnika.
Najviše će ih imati Njemačka - 99, a najmanje Malta - pet. Francuska, Italija i Velika Britanija imaju po 72 poslanika, Španija i Poljska po 50, Rumunija 33, Holandija 25, a Grčka, Portugal, Belgija, Češka i Mađarska po 22.
Švedska ima 18, Austrija i Bugarska po 17, Danska, Slovačka i Finska po 69, a Irska i Litvanija po 12. Letonija ima osam, Slovenija sedam, a Kipar, Luksemburg i Estonija imaju po šest evroposlanika.
Inauguraciona sjednica Evropskog parlamenta u novom sastavu planirana je od 14. do 16. jula u Strazburu.
Evropski parlament je jedna od tri najznačajnije institucije EU, pored Savjeta EU i Evropske komisije, a njegova uloga je da predstavlja interese građana EU. Evropski parlament se sastaje u Strazburu i Briselu, a osnovan je 1952. godine i jedina je evopska institucija čiji se članovi biraju neposredno od 1979. godine.