Svijet

Evropska politika azila u ćorsokaku?

Evropska politika azila u ćorsokaku?
Foto: Tanjug | Evropska politika azila u ćorsokaku?

​BERLIN - Koliko Njemačka i Evropa pomažu ljudima u bjekstvu? "Oni značajno doprinose", kaže istraživač migracija Frank Divel sa Univerziteta u Osnabriku, misleći na više od milion izbjeglica primljenih 2023. Ali i pored ove pohvale, nezadovoljan je ukupnim rezultatom.

To važi i za druge stručnjake koji zajedno s njim u Berlinu predstavljaju "Globalni izvještaj o izbjeglicama 2024", prenosi Deutsche Welle.

"Trenutne rasprave o izbjeglicama fokusirane su na mjere odvraćanja", kaže Divel, kritikujući postignuti kompromis o izbjeglicama u EU.

Kamp "Morija" na grčkom ostrvu Lezbos, koji je bio namijenjen za 2.800 ljudi, postao je simbol propale izbjegličke politike. U najgorim vremenima tu je bilo smješteno 20.000 muškaraca, žena i djece. Živjeli su u katastrofalnim higijenskim i zdravstvenim uslovima.

Prema novoj reformi azila EU, tražioci azila će ubuduće biti provjeravani i registrovani na spoljnim granicama EU. Oni bi trebalo da čekaju u prihvatnim kampovima do 12 nedjelja dok se ne donese odluka o njihovom zahtjevu za azil.

Divel smatra da su sporazumi sa pretežno neevropskim zemljama o prihvatanju izbjeglica izuzetno problematični. Prema njegovom mišljenju, iza toga stoji stav: "Ne trebaju ostati kod nas, bolje da idu u Ruandu ili Tunis ili Albaniju."

Ovaj stručnjak smatra da se sklapanjem sporazuma sa autoritarnim državama podrivaju procesi demokratizacije u tim zemljama.

"Evropa postaje veoma zavisna od despota. Velika Britanija, bivša članica EU, hapsi migrante kako bi ih u julu deportovala u Ruandu. Vlada premijera Rišija Sunaka želi da vrati 5.700 ljudi u tu afričku zemlju do kraja godine", kaže Divel.

Stručnjaci za migracije osjećaju i olakšanje i zabrinutost zbog tretmana izbjeglica iz Ukrajine. Rat u Ukrajini izazvao je najveći pokret izbjeglica od Drugog svjetskog rata, kaže Divel. 

Ali, dodaje da bi stvari mogle postati još gore.

"Ako Rusija ne bude spriječena da dalje eskalira rat ili ga čak dobije, trebalo bi da očekujemo još milione izbjeglica na Zapadu", kaže on.

Prijem oko milion ljudi u Njemačku do sada je, kaže, prošao sasvim dobro iz dva razloga. 

S jedne strane, njemačka vlada se odlučila protiv centralizovanog smještaja u kampove, a sa druge strane, civilno društvo je u velikoj mjeri pomoglo. 

"U suprotnom, sistem bi se urušio u proljeće 2022", pretpostavlja Divel.

Problem koji decenijama nije riješen je situacija na Bliskom istoku. Ona se dodatno pogoršala kao posljedica smrtonosnog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i rata u Pojasu Gaze koji je uslijedio.

Prognanike u Pojasu Gaze Divel naziva izbjeglicama koje ne mogu pobjeći.

"Zato što ne mogu da napuste pojas Gaze - ni u Izrael ni u Egipat", rekao je Divel.

Zemlja je, kaže on, znatno unaprijedila sisteme granične kontrole, zidove i ograde.

"Egipat i druge arapske zemlje su dio problema", kaže ovaj stručnjak za migracije, misleći na beznadežnu situaciju sa kojom se suočavaju ljudi u regionu. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije