BRISEL – Zahtjevi hrvatskih poslanika da se u rezoluciju Evropskog parlamenta o Srbiji ugradi niz uslova u vezi sa nerješenim pitanjima u odnosima dvije države uglavnom nisu prošli kroz proceduralne filtere parlamenta ili su znatno ublaženi iz uvida u tekst usaglašenih amandmana.
Članovi Spoljnopolitičkog komiteta EP raspravljaće danas popodne o predlogu rezolucije izvjestioca Dejvida Mekalistera o napretku Srbije u evropskim integracijama i o amandmanima na Mekalisterov prvi nacrt, koji je Komitetu predstavljen prošlog mjeseca.
Poslanici iz Hrvatske tražili su tada da se u rezoluciju unesu amandmani u kojima se, između ostalog, zahtjeva korekcija granica na Dunavu, pronalaženje svih nestalih u ratu u Hrvatskoj, kompenzacija za pripadnike hrvatskih oružanih snaga koji su prošli kroz zarobljeničke logore, kao i da Srbija odustane od procesuiranja optuženih za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj.
Većina tih zahtjeva, međutim, nije ušla u takozvane kompromisne amandmane koji su u međuvremenu usaglašeni kroz konsultacije između poslaničkih grupa i o kojima će se danas raspravljati u Spoljnopolitičkom komitetu.
Tako se u amandmanima pitanje granice Srbije i Hrvatske uopšte ne pominje, niti se dovodi u pitanje pravo Srbije da sudi optuženima za ratne zločine počinjene na cijeloj teritoriji bivše Jugoslavije.
Umjesto toga, "Srbija se ohrabruje da nastavi saradnju sa Haškim tribunalom i intenzivira domaća suđenja za ratne zločine, uz pojačanu regionalnu saradnju kako bi žrtve i njihova rodbina dočekali pravdu", piše u predloženom amandmanu.
Dodaje se da bi trebalo obeštetiti sve žrtve ratnih zločina počinjenih u bivšoj Jugoslaviji i njihove porodice, bez konkretnog pominjanja i jedne zemlje ili nacije.
Iako su hrvatski poslanici tražili da se u rezoluciji ponovo osudi puštanje na slobodu Vojislava Šešelja i izostanak glasne osude njegovih stavova od strane zvaničnog Beograda, u kompromisnom amandmanu stoji samo da bi "vlasti Srbije trebalo da se uzdrže od antievropske retorike".
S obzirom na to da su kompromisni amandmani već usaglašeni među glavnim poslaničkim grupama, praktično je izvjesno da će oni u tom obliku ući u konačan tekst rezolucije, o kome će se u Spoljnopolitičkom komitetu glasati sutra, a na plenarnoj sjednici EP u martu.
Prema ustanovljenoj proceduri, hrvatski poslanici imaju pravo da traže se o njihovim zahtevima koji nisu ušli u kompromisne amandmane glasa posebno, ali dosadašnja praksa pokazuje su šanse da se oni usvoje minimalni.
Rezolucije EP nisu obavezujuće, ali su Evropska komisija i Savjet EU dužni da ih uzimaju u obzir prilikom odlučivanja.