LONDON - Događaji na Bliskom istoku mogli bi se nazvati "arapskom 1989", s tom razlikom što su evropske revolucije iz te godine oduvale nedemokratske režime koji su bili duboko neprijateljski raspoloženi prema Zapadu, piše britanski dnevnik "Fajnenšel tajms".
Dosadašnje arapske revolucije srušile su prozapadne režime koji su važili za umjerenije u regionu. Pali su režimi u Egiptu i Tunisu, a Libija, koja se tek nedavno priključila klubu zapadnih prijatelja, zahvaćena je nemirima.
List podsjeća da su nemiri zahvatili Bahrein, bazu američke Pete flote, i Jemen, važnog saveznika Vašingtona u borbi protiv Al kaide.
"Fajnenšel tajms" ocjenjuje da bi Amerikanci voljeli da talas narodne pobune odnese njihove neprijatelje u Iranu i Siriji, ali sve ukazuje na to su režimi u tim zemljama dovojno bezobzirni da se održe, zbog čega ostaje Saudijska Arabija - najvažniji saveznik Zapada u arapskom svijetu.
List navodi da malo ko u Vašingtonu može mirno da brani feudalnu monarhiju, iz čijeg je obrazovnog sistema došlo 15 od 19 otmičara aviona, koji su se 11. septembra 2001. godine obrušili na Njujork i Vašington.
Međutim, Saudijci su u proteklih nekoliko godina Zapadu postali još dragocjeniji - kao štit protiv Irana i svojevrsna centralna naftna banka.
"Nejasno je kako će Saudijska Arabija reagovati na gubitak svog ključnog saveznika Mubaraka i na previranja u Bahreinu i Jemenu, ali brze tranzicije ka demokratiji sigurno neće biti. Administracija američkog predsjednika Baraka Obame priželjkuje priču u kojoj sloboda i interesi SAD idu ruku pod ruku na Bliskom istoku, ali u stvarnosti, sve je mnogo složenije i opasnije," zaključuje "Fajnenšel tajms".