PARIZ - Dajući sebi za pravo da interveniše u Ukrajini, ruski predsjednik Vladimir Putin uvukao je Zapadnjake u sukob kakav nije viđen otkako je okončan hladni rat, a zapadne prijetnje će teško pokolebati šefa Kremlja s obzirom na značaj koji Ukrajina ima za Rusiju, piše danas francuski list "Figaro".
Navodeći da Zapadnjaci u avgustu 2008. nisu uspjeli da spriječe Moskvu da povede iznenadni rat kako bi se dokopala gruzijskih secesionističkih pokrajina Abhazije i Južne Osetije, pariski dnevnik spekuliše o tome da li će se i u Ukrajini ponoviti ista priča.
Evropske prestonice su, u svakom slučaju, intenzivirale diplomatske aktivnosti u pokušaju da odvrate Moskvu od vojne intervencije u susjednoj Ukrajini, kao što je odlaganje učešća u pripremama za sastanak G8 koji treba u junu da se održi u Sočiju, zasjedanja šefova diplomatije EU, osude na račun Rusije zbog ugrožavanja mira u Evropi i kršenja načela Povelja UN...
Međutim, kako ocjenjuje "Figaro", male su šanse da će te opomene pokolebati šefa Kremlja, ne samo zbog toga što veto kojim Rusija raspolaže u Savjetu bezbjednosti UN de facto onemogućava donošenje bilo kakve odluke u Njujorku, niti zbog toga što Ukrajina nije članica NATO čime je otežana eventualna vojna opcija.
Šanse su male "zato što prijetnje bojkotom sastanka G8 nemaju težinu u poređenju sa značajem koji Ukrajina ima za Rusiju", navodi francuski list, uz ocjenu da je ruski predsjednik, čini se, usvojio maksimu cara Aleksandra III koja glasi: "Rusija ima samo dva prijatelja na svetu - svoju armiju i svoju flotu", a obje su danas na Krimu kako bi istok Ukrajine ostao u sferi uticaja Moskve.
Putinov udar na Krim je djelimično podstaknut slabošću zapadne politike prema Moskvi, pošto, dok evropske diplomate vode politiku smirivanja koja nije mnogo plodonosna, ruski predsjednik uvijek djeluje brže kako bi postigao svoje ciljeve i svoje protivnike lako matira, iznenadivši i ovoga puta Evropljane, kao i SAD, piše pariski dnevnik.
Našavši se pred svršenim činom, evropske diplomate su osuđene na ulogu koja podrazumeva reagovanje, a koja se ponekad ograničava na improvizovanje, konstatuje "Figaro", uz ocjenu da je ukrajinska kriza ipak mogla da bude predupređena.
S tim u vezi, list podsjeća da Putin već nekoliko mjeseci zastupa tvrđi stav prema bivšim sovjetskim republikama, naročito prema Ukrajini, primenjujući politički pritisak kroz čvršću podršku ruskim manjinama, ekonomski (carinska prava) i, na kraju, vojni pritisak preuzimanjem kontrole nad ključnim ustanovama na Krimu.
"Sve to je pokazivalo Putinovu rješenost da učini sve kako bi u svom taboru zadržao zemlju koju Kremlj smatra kolevkom ruske civilizacije", ukazuje se u tekstu.
Možda je kremaljska akcija u Ukrajini mogla da se spriječi, kao što neki misle, da je Evropska unija šire otvorila svoja vrata Kijevu ili smanjila finansijsku zavisnost Ukrajine, ali u svakom slučaju Evropa bi trebalo da se zabrine zbog situacije u Gruziji i Moldaviji, koje su potpisale Sporazum o pridruživanju sa EU protiv volje Moskve, upozorava neimenovani diplomata.
Događaji u Ukrajini mogli bi da imaju teške posljedice po međunarodne odnose, a u tom duhu Dmitrij Trenjin, direktor Karnegijeve fondacije u Moskvi, upozorava da je na pomolu "drugi hladni rat".
"Čak i ako ne bude rata, kriza na Krimu će vjerovatno suštinski izmjeniti odnose između Rusije i Zapada i dovesti do promjene ravnoteže svjetskih sila, pošto je Rusija sada u otvorenom nadmetanju sa SAD i EU u novoj Istočnoj Evropi", zaključuje Trenjin.