PA
U prvom krugu predsjedničkih izbora do 12 časova glasalo je 31,21 odsto birača, što je potvrdilo prognoze o velikom interesovanju Francuza.
To je najveći odziv zabilježen od 1981. godine, kada je za predsjednika republike izabran socijalista Fransoa Miteran. Izlaznost je bila čak 10 odsto veća nego na izborima 2002. godine, kada je do podneva glasalo 21,4 odsto Francuza. Na jučerašnjim izborima 44,5 miliona upisanih birača imalo je priliku da bira između 12 kandidata.
Uoči izbora prognoze su bile da nema skoro nikakve mogućnosti da će predsjednik formalno biti izabran u prvom krugu, s obzirom na to da nijednom od 12 kandidata ankete ne predviđaju da će uspjeti probiti plafon od 50 odsto glasova, te tako izbjeći drugi krug koji će biti održan 6. maja.
Među Francuzima je vladalo veliko interesovanje za izbore koje ocjenjuju istorijskim, poslije 12 godina koliko je na čelu države proveo odlazeći desničarski predsjednik Žak Širak.
Kandidati desnice, koje predvodi Nikoa Sarkozi, i ljevice, koje predvodi Segolen Rojal, završili su kampanju sa gotovo izjednačenim šansama da pobijede.
Među favoritima je bio i Fransoa Bajru, koji je napravio iznenađenje brzim usponom u kampanji.
Iznenađenje bi ponovo mogao da napravi lider ekstremne desnice Žan-Mari Le Pen, kao što mu je to pošlo za rukom na izborima 2002. godine kada je u drugom krugu bio protivkandidat Širaku.
Prethodni izbori 2002. godine su bili najslabiji po odzivu od 1981. godine. Na njima je u prvom krugu glasalo 73 odsto, da bi izlaznost bila povećana na 81 odsto u drugom krugu, kada su glasači masovno izašli da glasaju protiv Le Pena, koji se neočekivano našao kao suparnik Žaka Širaka.
Oko milion građana francuskih prekomorskih teritorija, kao i francuski građani u Sjevernoj i Južnoj Americi izašli su na izbore u subotu, dan prije otvaranja birališta u ostalim dijelovima zemlje, čime se želio ostvariti veći odaziv birača.
Prvi rezultati su najavljivani za sinoć za 20 časova, odmah poslije zatvaranja biračkih mjesta.