BRISEL - Oko 54 anketiranih u istraživanju francuskog časopisa "Žurnal dimanš" želi da se Valonija, u kojoj žive frankofoni, u slučaju raspada Belgije, pridruži Francuskoj.
U dijelu Francuske koji se graniči s Belgijom privrženost ideji ujedinjenja još je veća - tu 66 odsto Francuza Valoniju vidi kao dio Francuske.
Odnosi Francuske i Belgije su oduvijek bili veoma bliski. Na primjer, belgijski pjevač Žak Brel je izuzetno poštovan u Francuskoj, dok francuska ikona Džoni Holidej ima belgijske korijene s obzirom da mu je otac Belgijanac.
Međutim, Belgijanci su često glavne teme francuskih viceva, koji se uglavnom odnose na njihov neobičan akcenat i strast prema čipsu.
Zadnji francuski pokušaj da pripoji ovaj region bio je ubrzo poslije francuske revolucije, koji se završio katastrofalnim porazom u bici kod Vaterloa, 1815. godine. Napoleon je tada pretrpio poraz od Britanaca i njihovih njemačkih saveznika.
Region je nakratko pripojen Holandiji sve do 1830. godine, kada je formirana savremena Belgija.
U belgijskoj pokrajini Flandriji, gdje stanovništvo govori holandskim jezikom, prema posljednjem ispitivanju pulsa javnog mnjenja koje su objavile najveće novine u Flandriji `Het Laatste Nenjs`, neminovni krah Belgije prognozira 63 odsto anketiranih Flamanaca. Oko 87 odsto ispitanika na pitanje `treba li postići kompromis s valonskim partijama radi spasavanja zemlje` odgovara negativno.
Ankete holandske televizijske mreže RTL4 otkrivaju da 77 odsto Holanđana podržava ideju da se Flandrija (koja je do 1830. godine bila dio Holandije) opet pripoji Holandiji.
Stručnjaci ustavnog prava Flandriji predlažu različite modele otcjepljenja - od proglašenja nezavisnosti u flamanskom parlamentu, do formiranja konfederacije, saveza dvije nezavisne države koje u svakom trenutku suvereno mogu da odluče da raskidaju zajednicu i žive zasebno, navodi beogradska `Politika`.
U glavnom gradu Belgije, Briselu, nalazi se sjedište Evropske unije i NATO saveza.