PARIZ - Kandidat ljevice za predsjednika Francuske Fransoa Oland, ako je vjerovati anketama, uskoro će doći na čelo jednog od najznačajnih činilaca u međunarodnoj politici, iako praktično nema iskustva u spoljnoj politici.
Među Olandovim spoljnopolitičkim prioritetima je evropska dužnička kriza, ali bi među prvim stvarima mogao poručiti američkom predsjedniku Baraku Obami da će Francuska ubrzati povlačenje svojih trupa iz Avganistana, ocjenjuje agencija AP.
Bez obzira ko u nedjelju, 6. maja, pobijedi u drugom krugu francuskih predsjedničkih izbora, njegove odluke će biti značajne, između ostalog, i za iranski nuklearni program, represiju u Siriji i borbu protiv terorizma i pirata u Africi.
Aktuelni predsjednik, konzervativac Nikola Sarkozi, koji mjesecima unazad zaostaje za Olandom u anketama, smatra se najizrazitijim proameričkim liderom zemlje u posljednjih 50 godina - bio je uz Vašingtonu po pitanju Irana i Sirije, povećao broj francuskih vojnika u Avganistanu i odigrao veliku ulogu u svrgavanju režima Moamera Gadafija.
Oland bi mogao biti manje voljan od Sarkozija da interveniše u inostranstvu vojno ili diplomatski, što će se odraziti i na francuske saveznike i na neprijatelje.
Spoljna politika mimo Evrope zauzima tek četiri do 60 tačaka Olandove izborne platforme. Dok u njegovom timu ima savjetnika za pitanja rodne ravnopravnosti, francuskih prekomorskih teritorija ili sporta, kandidat ljevice nema glavnog savjetnika za spoljnu politiku.
Olandovi saradnici kažu da je njegov najveći spoljnopolitički prioritet oživljavanje evropske privrede i poručuju da će njegov stav biti obuhvatniji od Sarkozijevog.
Fransoa Oland (57) najpoznatiji je po tome što je bio na čelu francuske Socijalističke partije 11 godine. Ostaje pitanje kako će se snaći sa snažnim i iskusnim liderima poput sljedećeg predsjednika Rusije Vladimira Putina ili u nadgornjavanju u Evropskoj uniji.
Francuska kao nuklearna sila i jedna od najvećih svjetskih privreda značajan je činilac u međunarodnoj politici, a ima i stalno mjesto u Savjetu bezbjednosti UN i poslije SAD naveći broj ambasada i konzularnih odjeljenja u svijetu.
Ne isključuje se da bi Sarkozi ipak mogao osvojiti drugi mandat, ali ako se ankete ispostave tačnim, Oland će ući u Jelisejsku palatu ne kasnije od 16. maja i što se tiče spoljne politike, to će biti obuka na poslu uz rad, ocjenjuje agencija AP.
Oland je rekao da će na prvom putu u inostranstvu imati sastanak s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel radi isticanja odnosa francusko-njemačkog temelja Evropske unije. Sastanak bi mogao biti napet, budući da je kancelarka otvoreno podržala Sarkozija, dok je Oland kritikovao njena rješenja za problem evropske privrede oštrim mjerama štednje.
Sljedeća stvar je put u SAD radi učešća na samitu Grupe osam u Kamp Dejvidu 18. i 19. maja gdje bi trebalo da se sastane s Obamom, a onda i samit NATO u Čikagu.
Oland je poručio da je već počeo detaljne pripreme za samit u Čikagu, prije svega za sporno pitanje raketne odbrane i Avganistana.
Sarkozi je rekao da će Francuska povući borbene trupe iz Avganistana do 2013, što je godinu dana brže od planova Alijanse, a Oland je najavio da će formalno zatražiti od NATO-a da se 3.600 francuskih vojnika vrati godinu dana ranije.
S druge strane, Oland kao umjereni ljevičar dijeli ideološke stavove s Obamom oko pritisaka na Kinu da ublaži kontrolu svoje valute ili oko potrebe za mjerama podsticanje rasta svjetske privrede.
"Iako imamo nekoliko razlika u pristupu oko NATO-a ili Avganistana, svjesni smo da smo prijatelji i, prema tome, partneri", rekao je Oland na konferenciji za novinare dodajući da je sadašnja vlada u SAD po mnogim pitanjima zauzela korisne stavove.
Oland je zatražio da se preispita odluka Sarkozija o povratku Francuske pod vojnu komandu NATO-a 2009. godine.