PARIZ - Socijalista Fransoa Oland, iako bez državničkog iskustva, glavni je suparnik odlazećem predsjedniku Nikoli Sarkoziju na predsjedničkim izborima u Francuskoj čiji će prvi krug biti održan sutra.
Oko 45 miliona Francuza, koji su pozvani na birališta, uopšte nisu oduševljeni, ako je vjerovati anketama, jer je predizborna kampanja prošla u sjenci ekonomske krize i u strahu od velike apstinencije.
Sarkozi, energičan i voluntarista, pobjednik je evropske finansijske bure u kojoj su potopljene brojne vlade, od Rima do Atine, od Londona do Madrida.
Njegov cilj je jednostavan - biti u vođstvu u nedjelju kako bi stvorio novu dinamiku, sačuvao nadu u pobjedu u drugom krugu izbora, 6. maja, i sačuvao vlast u zemlji, petoj svjetskoj sili.
Međutim, ankete iz dana u dan su iste - predviđaju da će Oland voditi u prvom krugu ili biti "rame uz rame" sa Sarkozijem sa oko 28 odsto, a potom trijumfovati u drugom krugu izbora.
Sarkozijeva upozorenja o ekonomskom haosu koji će donijeti pobjeda socijaliste ili njegovi veoma tvrdi stavovi o imigrantima i bezbjednosti, za sada donose malo toga. Isto kao i napadi na protivnika tipa: on je "niko i ništa", "razbiću ga".
Naime, Sarkozi je zakovan u svojoj nepopularnosti, njegov stil iritira dobar broj Francuza, a za analitičare, ovi izbori su praktično referendum "za" ili "protiv" njegove ličnosti.
Čovjek kompromisa, mekušac i neodređen, kako ga vide neprijatelji, Oland nije, međutim, destabilizovan agresivnom kampanjom odlazećeg predsjednika.
Socijalista, reformator, nasljednik bivšeg predsjednika Evropske komisije Žaka Delora, Oland neće da se igra sa obećanjima vezanim za budžet zemlje.
Prema njemu, povratak u finansijsku ravnotežu bio bi 2017, godinu dana kasnije nego što to kaže desnica. Ali, kaže on, Evropi je potreban rast i odbija da, ako bude izabran, ratifikuje evropski budžetski sporazum, potpisan u martu na inicijativu Sarkozija i njemačke kancelarke Angele Merkel.
Ignorisan od evropskih konzervativnih lidera koji nisu htjeli da ga prime, Oland je rezervisao prvu posjetu u svojstvu predsjednika upravo kancelarki Merkel.
Posljednja istraživanja pokazuju da će Oland u drugom krugu izbora pobijediti sa 58 odsto glasova, dok će Sarkozi osvojiti 42 odsto.
Takav ishod izgledao bi prije godinu dana potpuno nevjerovatan pošto je tadašnji direktor Međunarodnog monetarnog fonda Dominik Stros-Kan bio viđen za glavnog Sarkozijevog suparnika na izborima.
Međutim, hapšenjem Stros-Kana zbog optužbi za silovanje Olandu se otvorio prostor i on se nametnuo na unutarpartijskim izborima za predsjedničkog kandidata socijalista.
Na kraju kampanje koja traje godinu dana, danas se može reći da je pobjeda ljevice na predsjedničkim izborima moguća prvi put od 1988, nakon pobjede Fransoa Miterana.
Dvojica favorita na izborima su, čini se, daleko od ostalih kandidata iako kandidatkinja krajnje desnice Marin Le Pen i predstavnik radikalne ljevice Žan-Lik Melanšon i dalje gaje nadu u ulazak u drugi krug.
Melanšon je otkriće predizborne kampanje. Sa 15 odsto, koliko mu daju ankete, on bi mogao da podstakne Olanda da svoje govore skrene više "ulijevo".
Kandidat centra Fransoa Bajru nalazi se iza Melanšona sa 10 odsto glasova, dok se od ostalih pet kandidata, Eve Žoli, Natali Arto, Nikole Dipon-Enjana, Filipa Putua i Žaka Šeminada, ne očekuje uspjeh na izborima.
Birališta u nedjelju biće otvorena od osam sati ujutru pa do 20 časova uveče, kada se očekuju i prvi rezultati izbora.