TRIPOLI - Libijski lider Muamer Gadafi naredio je bezbjednosnim snagama da dignu u vazduh naftna postrojenja, izvještava list "Tajm".
Gadafi, čiju smjenu traže demonstranti već osmi dan, navodno je naredio svojim bezbjednosnim snagama da raznesu nekoliko naftovoda i tako presjeku dovod nafte mediteranskim lukama, što bi mogla biti svojevrsna poruka libijskim pobunjeničkim plemenima "Ili ja ili haos".
Magazinu "Tajm" je ovu informaciju otkrio jedan CIA špijun u Libiji. On tvrdi da će Gadafi od Libije prije stvoriti novu Somaliju, nego predati vlast. Navodno je naredio i puštanje svih militantnih islamista iz zatvora kako bi se u zemlji razbuktao dodatni sukob.
Gadafijevi posljednji postupci su sasvim iracionalni, a počeo je gubiti kontrolu nad vojskom i policijom. Navodno mu je odana samo njegova garda, koja broji oko 5.000 ljudi.
Naime, i dok je prije dvije sedmice uvjeravao sve da ima jaku podršku svih plemenskih vođa, prema "Tajmovom" izvoru, Gadafi je očajan jer navodno može da računa samo na lojalnost svog plemena.
Ljudi iz okoline su mu navodno rekli da ne može da vrati kontrolu nad zemljom s vojnicima koje ima. Međutim, pretpostavlja se da bi mogao krenuti na plemena koja će "požaliti što su mu okrenula leđa".
Gadafi je ranije rekao narodu da ne može podnijeti ostavku, da neće napustiti Libiju i da će, ako bude nužno, "umrijeti u svojoj zemlji, kao mučenik".
I dok nema pouzdanih informacija iz Tripolija, izvor američkog magazina "Tajm" kaže da se trenutno haotična situacija može samo dodatno pogoršati.
BBC-jev novinar Džon Lejn probio se juče u istočnu Libiju i prenosi kako ondašnji ljudi vjeruju da Gadafi trenutno kontroliše samo neke dijelove teritorije, uključujući glavni grad Tripoli i južni grad Sabu.
Snage lojalne Gadafiju otvorile su juče žestoku vatru u Tripoliju, dan nakon što je on obećao da će braniti svoju poziciju i pozvao svoje pristalice da unište antivladine demonstrante. Opozicija je navodno preuzela kontrolu grada Misurata, koji bi u tom slučaju bio prvi grad na zapadu zemlje koga su preuzeli Gadafijevi protivnici.
S druge strane, u Libiji, koju danima potresaju nemiri, situacija je još konfuzna: Vladini zvaničnici govore da je uspostavljen mir, dok strani izvještači javljaju da je u zemlji haos.
U većini velikih gradova u Libiji ponovo je uspostavljen mir, tvrdile su libijske vlasti, dok strane agencije prenose da u zemlji i dalje vlada haos, a pljačkaši napadaju gradilišta.
Mohamed Zvei, predsjednik Opšteg narodnog kongresa Libije, poručio je da je ponovo uspostavljen mir i da su bezbjednosne snage i vojska utvrdile svoje pozicije. On je saopštio da je formirana komisija koja će sprovesti istragu o osmodnevnoj pobuni protiv libijskog lidera.
On je dodao da trenutne okolnosti ne dozvoljavaju da se održi sastanak parlamenta kako bi se raspravljalo o reformama, koje je ranije ove nedjelje najavio Gadafijev sin Seif al Islam.
Iako vlasti nastoje da pošalju poruku javnosti da su jedinstveni u slamanju pobune podsticane iz inostranstva, broj pristalica režima se osipa, ministar unutrašnjih poslova Abdel Fatah Junes podnio je ostavku i pozvao oružane snage da podrže pobunu protiv Gadafija.
"Podnosim ostavku na sve svoje dužnosti kao odgovor na revoluciju od 17. februara", poručio je Junes putem amaterskog video-snimka, koji je emitovala Televizija Al Džazira.
Visoki pomoćnik Saifa al Islama, sina libijskog idera Muamera Gadafija, podnio je ostavku u znak protesta zbog nasilja koje potresa zemlju.
Od početka demonstracija prošle nedjelje veliki broj istaknutih libijskih zvaničnika podnio je ostavke i pridružio se antivladinoj pobuni.
Zvaničnici mnogih država juče su zatražili hitnu obustavu nasilja protiv civila u Libiji, a od vlasti u Tripoliju uzdržanost i poštivanje ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava.
Međunarodna zajednica zahtijeva da se omogući hitan pristup međunarodnim posmatračima i humanitarnim agencijama, kao i da se privedu pravdi odgovorni za napade na građane.
Specijalni savjetnici generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Ban Ki Muna upozorili su da, ukoliko se vijesti o masovnom nasilju u Libiji ispostave tačnim, tamošnje vlasti mogu biti smatrane odgovornim za zločine protiv čovječnosti.
Apelima za obustavu nasilja pridružio se i italijanski premijer Silvio Berluskoni, koji se u telefonskom razgovoru s Gadafijem založio za mirno razrješenje krize u Libiji i prenio uvjeravanja da Italija ne naoružava demonstrante, kako je ranije rekao libijski lider.
"Brat lider" (Gadafi) je, kako je prenijela libijska agencija DZANA, uvjerio prijatelja Berluskonija da je "Libija dobro i da njen narod podržava bezbjednost, stabilnost i nacionalno jedinstvo zemlje".
Italijanski ministar spoljnih poslova rekao je da se pribojavaju talasa od 300.000 izbjeglica koji bi mogli iz Libije pobjeći u Italiju padne li Gadafi.
EU razmatra mogućnost uvođenja sankcija protiv Gadafija, ali se ovakvoj ideji protivi nekoliko država, prije svih Italija i Malta.
"Prijetnje koje je libijski vođa Muamer Gadafi uputio svom narodu neprihvatljive su", ocijenila je juče EU, napominjući da će države članice tokom dana razmatrati uvođenje sankcija protiv libijskog režima.
Zemlje članice Arapske lige zabranile su Libiji da učestvuje na sastancima te međunarodne organizacije zbog nasilnog obračuna s demonstrantima.
"Samo je pitanje vremena kada će režim Muamera Gadafija u Libiji biti razvlašćen", izjavio je ministar inostranih poslova Austrije Mihael Špindeleger.
Predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompej oštro je juče u Pragu osudio nasilje kojim libijski režim pokušava da uguši proteste svojih građana i naglasio da su Libiji potrebne promjene i društvene reforme.
- 8 dana demonstracija
- 40 godina vlasti
- 300 poginulih
- 189 civila
- 111 vojnika
- 114 poginulo u Bengaziju
Partneri
Libija je više od pet decenija jedan od najznačajnijih trgovinskh partnera bivše Jugoslavije, odnosno Srbije, na sjeveru Afrike.
Za vrijeme bivše Jugoslavije, koja je diplomatske odnose s Tripolijem uspostavila 1955, u Libiji je radio veliki broj građevinskih i medicinskih radnika s ovih prostora. Jugoslovenska preduzeća su, između ostalog, radila na izgradnji luka u Tripolju, Bengaziju i Misurati.
Poslije raspada SFRJ i za vrijeme sankcija Saveznoj Republici Jugloslaviji, Libija je bila jedan od rijetkih njenih trgovinskih partnera, mada je trgovinska razmjena smanjena.
SRJ i Libija su 1999. potpisale sporazume o saradnji u trgovini i zdravstvenoj zaštiti, a odnosi dvije zemlje su ostali dobri i poslije smene režima u Srbiji 2000. godine.
Među značajnijim stavkama u srpskom izvozu u Libiju je i oružje.
Gadafijeva supruga iz Mostara
Prije nekoliko godina jedan list je objavio vijest kako je supruga libijskog predsjednika Safija Farkas-Gadafi porijeklom Hrvatica. Zapravo, riječ je Sofiji Farkaš, rođenoj Mostarki i unuci Ivana Farkaša, nekadašnjeg austrijskog školskog okružnog nadzornika u Mostaru.
Pradjed Safije Farkas-Gadafi je Ivan Farkaš, koji se u vrijeme austrougarske uprave doselio u Mostar.
Muamer el Gadafi je krajem šezdesetih godina prošlog vijeka, u okviru projekta razmjene studenata, boravio na višegodišnjem školovanju u nekadašnjoj Jugoslaviji.
Za vrijeme boravka u Mostaru, koji je bio jedno od njegovih tadašnjih odredišta, gdje je pohađao nastavu na tadašnjoj Zrakoplovnoj akademiji JNA, Gadafi je upoznao svoju sadašnju suprugu Sofiju Farkaš, u to vrijeme jednu od viđenijih Mostarki.
Haos na aerodromu u Tripoliju
Situacija na aerodromu u Tripoliju je haotična zbog velikog broja putnika, koji po svaku cijenu nastoje da uđu u avione, izjavio je juče Filip Apapa Bolonja, pilot malteškog aviona, po povratku iz libijske prijestonice.
"Situacija je haotična. Vlada potpuna konfuzija, jer libijske snage bezbjednosti ne dozvoljavaju ulazak u terminal ljudima koji nemaju avionske karte", izjavio je pilot i dodao da aerodrom vrvi od putnika koji po svaku cijenu žele da napuste Libiju.
Libiju su juče napustile hiljade stranih državljana, među kojima su Bugari, Turci, Španci Rusi, Kinezi, te Hrvati i državljani Srbije.
"Situacija u Libiji nije toliko dramatična kao što se predstavlja u svjetskim medijima", rekao je juče državljanin Srbije Radovan Memarović, koji je austrijskim avionom stigao iz Libije u Beograd.
"Ja sam bio u delu Tripolija u kome je bilo sukoba, ali nikakvi avioni nisu bombardovali demonstrante i nije toliko dramatično kao što prikazuju mediji", rekao je Memarović na beogradskom aerodromu.
Nemiri potiskuju vrijednost akcija
Nemiri u Libiji učinili su juče dalji pritisak na tržišta akcija širom svijeta, s obzirom na to da investitori sve više strahuju da bi veliki rast cijena nafte i porast inflacije mogli naškoditi globalnom ekonomskom oporavku.
Libija je 18. po veličini proizvođač nafte na svijetu, koji isporučuje oko 1,8 miliona barela dnevno, ili nešto manje od dva odsto svjetske dnevne proizvodnje. Ta članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) ima takođe najveće rezerve nafte u Africi.
Evropski blok pretrpio je prve energetske šokove zbog nemira u Libiji, jer je Italija morala da zatvori gasovod "Zeleni tok", čime gubi 13 odsto dnevnog uvoza ovog energenta.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da najgore tek predstoji.
Srpski plaćenici brane Gadafija
Srbi su prvi strani plaćenici koji su stigli u Libiju, a pojedini mediji prenose da nekoliko desetina srpskih plaćenika ratuje na libijskim ulicama.
Srpski plaćenici dobijaju desetine hiljada dolara za ovaj posao, a u Libiju dolaze mahom iz drugih afričkih država, u kojima već godinama rade kao "psi rata". Osim iz afričkih zemalja, srpski plaćenici stižu i iz Srbije, ali preko bh. i hrvatskih agencija koje se bave angažovanjem za ovu vrstu poslova.
"Srpske legionare" čine ratni veterani iz sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Osim bivših pripadnika vojnih i policijskih jedinica, gro ovih snaga čine nekadašnje "crvene beretke", koje su se razmilile po svijetu nakon što je ta jedinica rasformirana 2003. godine.
Osim Srba, u prvoj turi u Libiju su došli i plaćenici iz afričkih zemalja, a prema riječima anonimnog sagovornika, srpski plaćenici su angažovani u rekordnom roku pošto su poznati kao odlični i veoma iskusni vojnici.
Poziv na odbijanje Gadafijeve donacije
Almir Terzić, član Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH, pozvao je poglavara Islamske zajednice u BiH reisa Mustafu Cerića da ne prihvati donaciju koju je libijski vođa Muamer el Gadafi namijenio za izgradnju upravne zgrade Rijaseta Islamske zajednice u Sarajevu.
Terzić posebno apeluje na Cerića da upravnu zgradu ne nazove vakufom Muamera el Gadafija, kako je to navedeno u nekim medijima.
U pismu Terzić ocjenjuje da Gadafiju, kao nekome ko je na čelu režima koji vrši teror nad vlastitim narodom, nije mjesto među dobročiniteljima.
Prema nezvaničnim informacijama, Gadafi je namjeravao da izgradnju upravne zgrade Rijaseta pomogne s nekoliko miliona KM.
U Rijasetu Islamske zajednice BiH rekli su da još nisu dobili ovo pismo tako da ga ne mogu komentarisati.