TRIPOLI - Moamer Gadafi, libijski predsjednik, obećao je juče pobjedu nad pobunjenicima i zapadnim "krstašima", dok je komandu "Odisejeve zore" preuzeo NATO.
Sa druge strane, stanje u Libiji juče je bilo dramatično. Libijska vojska, riješena da "očisti" zapad zemlje od pobunjenika, ponovo je napadala Misuratu i Zindan. Novi sukobi izbili su na zapadnom frontu u Libiji, kada su Gadafijeve trupe otvorile artiljerijsku vatru na Zindan, koji je pod kontrolom pobunjenika, a strani mediji prenose da je grad potpuno opkoljen.
Zapadna koalicija izvela je dva nova vazdušna udara u okolini Misurate na položaje Gadafijevih snaga, tvrde stanovnici grada, nakon čega je obustavljeno artiljerijsko dejstvovanje libijske vojske.
Najmanje 17 osoba ubijeno je u Misurati u napadima snaga libijskog lidera.
U gradu, koji je već nekoliko nedjelja pod opsadom, ozbiljan problem predstavlja nedostatak hrane, vode i lijekova.
Na istoku ofanziva pobunjenika pod plaštom koalicionih aviona i dalje stoji pred prvom preprekom - Adždabijom. Zbog loše koordinacije i komunikacije pobunjenici i pored čistog neba na tom dijelu fronta ne uspijevaju da odnesu pobjedu.
Gadafi je u obraćanju na državnoj televiziji poručio da će njegove snage pobijediti, te da je u toku novi krstaški rat, koji su krstaške zemlje pokrenule protiv islama i da bi sve islamske vojske trebalo da mu se pridruže.
"Na kratki rok - porazićemo ih, na dugi rok - porazićemo ih. Veliki libijski narode, treba da živiš sada, ovo je vrijeme slave, ovo je vrijeme slave u kojem živimo", istakao je Gadafi.
Nad operacijom "Odisejeva zora" i snagama zapadne koalicije, koje već četiri dana bombarduju Gadafijeve snage u Libiji, komandu je preuzeo NATO, iz čijeg je sjedišta najavljen pomorski embargo dostave oružja.
"NATO u ovoj operaciji neće imati političku, već operativnu ulogu", izjavio je Alen Žipe, šef francuske diplomatije. On je dodao da će NATO intervenisati kao sredstvo planiranja i operativnog vođenja u primjeni zone zabrane leta predviđene Rezolucijom 1973 Savjeta bezbjednosti UN-a.
Vojni brodovi NATO počeli su juče patrolirati duž obale Libije da bi obezbijedili sprovođenje embarga UN-a na uvoz naoružanja.
Velika Britanija, najvatreniji zastupnik uvođenja čistog neba nad Libijom, ne isključuje ni mogućnost kopnenog desanta.
Vladimir Putin, ruski premijer, kritikovao je vazdušne napade na Libiju i rekao da svi odgovorni za smrt civila u Libiji treba da se mole za spas duše.
Predsjednik Spoljnopolitičkog odbora ruske Dume Konstantin Kosačov pozvao je na hitan prekid vatre i zaustavljanje nasilja.
Ban Ki Mun, generalni sekretar Ujedinjenih nacija, pozvao je Rusiju da sarađuje u primjeni rezolucije Savjeta bezbjednosti koja odobrava vazdušne napade na Libiju.
Teodor Bakonski, ministar vanjskih poslova Rumunije, izjavio je da režim Muamera Gadafija mora otići.
Predsjednik Turske Abdulah Gul izjavio je da neke zemlje, koje sada učestvuju u kampanji protiv Libije, imaju tajne planove prema toj zemlji i apelovao na Gadafija da se povuče s vlasti da bi otvorio vrata za rješenje krize.
Hilari Klinton, američka državna sekretarka, izjavila je da ljudi bliski pukovniku Gadafiju stupaju u kontakt sa drugim državama, da bi vidjeli kakve su im opcije na raspolaganju.
Libijske vlasti oslobodile su u Tripoliju dvojicu novinara Frans presa i jednog iz agencije Geti, kojima se trag izgubio 18. marta kada su izvještavali o sukobima u toj zemlji.
Nafta i blokade
Cijena nafte na svjetskom tržištu juče je nastavila da raste i iznosi 105,23 dolara po barelu, što je posljedica burnih događaja u Libiji, Bahreinu i Siriji i mogućih poremećaja u snabdijevanju.
"Situacija u Libiji i Jemenu dovela je do porasta cijene, čemu je doprinijela čak i situacija u Jemenu, iako je riječ o malom izvozniku", izjavio je Džon Votren, potrpredsjednik kompanije "Parvin end Gerc".
Sa druge strane, SAD su pod režim sankcija stavile 14 kompanija da bi uskratile fondove režima Moamera Gadafija. Zemlje EU su postigle principijelni dogovor o sankcionisanju glavne libijske naftne kompanije, nacionalne kompanije NOC.
Švedska je zamrzla oko 10 milijardi kruna imovine koja pripada režimu.
Komandant i mirovnjak
Barak Obama, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je da je svjestan činjenice da je on dobitnik Nobelove nagrade za mir koji je odobrio vojne udare za Libiju, ali i ocijenio da Amerikanci u tome ne vide protivrječnost.
Obama je istakao da se privikao da bude i komandant oružanih snaga i neko ko pretenduje na uspostavljanje mira.
Lider svjetske supersile ocijenio je da Amerikanci ne vide protivrječnost u njegovim namjerama da uvjeri libijski narod da ne treba da bude "iskasapljen zbog diktatora koji teži da se održi na vlasti".
Novinari
2 ubijena 4 zarobljena 7 oslobođeno
- 336 puta poletjeli avioni
- 108 vazdušnih udara
- 162 ispaljene rakete
- 335.600 ljudi pobjeglo
- 80.000 ljudi interno raseljeno