Svijet

Gadafi skinut sa crne liste

Gadafi skinut sa crne liste
Gadafi skinut sa crne liste
Agencije

TRIPOLI, SIRTA - Libija je ukinula zabranu izdavanja viza državljanima 25 evropskih zemalja šengen zone, kao odgovor na odluku Evropske unije (EU) da 188 libijskih državljana skine sa "crne liste" za izdavanje šengenskih viza.

Time je okončana kriza izazvana objavljivanjem švajcarske liste s imenima libijskih ličnosti kojima je zabranjen ulazak u šengenski prostor.

Španija, koja predsjedava EU, saopštila je u subotu naveče da su ukinuta ograničenja za šengen vize za libijske ličnosti među kojima je i sam libijski vođa Moamar el Gadafi, u saopštenju koje je proslijeđeno libijskom Ministarstvu spoljnih poslova na samitu Arapske lige u Sirti.

U saopštenju se navodi da su imena svih libijskih zvaničnika skinuta sa "crne šengenske liste" i izražava žaljenje zbog "neprijatnosti kojima su ti libijski državljani bili izloženi zbog toga".

"Imena libijskih građana koja su bila napisana (na crnoj listi) šengenskog prostora sada su konačno uklonjena sa liste", navodi se u saopštenju EU.

U saopštenju koje je potom izdalo libijsko Ministarstvo spoljnih poslova, a koje se odnosi na ukidanje viza državljanima 25 članica šengen zone, navodi se da je ta odluka donesena u interesu jačanja saradnje Libije s EU.

Libija je zabranila izdavanje viza državljanima zemalja članica šengen zone pošto je Švajcarska stavila zabranu za davanje viza libijskim zvaničnicima, njih 188, među kojima je bio i libijski lider Gadafi i članovi njegove porodice.

Prema uslovima Šengenskog sporazuma, sve članice obavezne su da primjenjuju odluku bilo koje od njih u vezi s uskraćivanjem viza.

Uzrok ovih mjera je diplomatski incident kada je švajcarska policija u julu 2008. godine uhapsila Gadafijevog sina Hanibala zbog maltretiranja zaposlenih u ženevskom hotelu u kojem je odsjeo sa suprugom.

Iako su optužbe protiv Hanibala ubrzo povučene i on pušten iz pritvora, Libija je u znak odmazde prekinula izvoz nafte u Švajcarsku, povukla milione dolara iz švajcarskih banaka i prestala da izdaje vize građanima zemalja šengen zone.

Zemlje šengen zone su kao kontramjeru zabranile izdavanje viza nekim libijskim zvaničnicima.

Zemlje članice šengenskog prostora

  • 1985: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg, Holandija
  • 1990: Italija
  • 1992: Portugal, Grčka, Španija
  • 1995: Austrija
  • 1996: Švedska, Norveška, Island, Finska, Danska
  • 1999: Velika Britanija (implementiran samo dio)
  • 2002: Irska
  • 2004: Kipar (nije implementiran), Švajcarska (stupio na snagu 2008), Slovenija, Slovačka, Poljska, Malta, Litvanija, Letonija, Mađarska, Estonija, Češka.

Šengen - uputstvo za upotrebu

Sa šengenskom vizom državljanin treće države, u bilo koju državu šengenske zone, može da putuje s vizom koju mu da bilo koja od tih država. Sve države šengenske zone zbog toga mora da koriste isti obrazac vize, kao i istu listu trećih država čijim državljanima je potrebna viza za ulazak u pomenutu zonu, a usklađen je i postupak izdavanja viza.

Sa šengenskom vizom državljani trećih država mogu da putuju i u Norvešku i Island, koje nisu članice EU, ali su ušle u šengensku zonu.

Ukoliko građanin treće države namjerava da posjeti više država šengenske zone, vizu mora, načelno, da traži u diplomatskom predstavništvu one zemlje koja će mu biti glavna destinacija ili zemlje koja će biti prva u koju će ući prilikom ulaska u šengensko područje.

S odobrenom šengenskom vizom, državljanin treće zemlje može da boravi bilo gdje u šengenskoj zoni, do 90 dana. Važenje vize može da ima i dozvola za duži boravak, koja važi samo za državu koja ju je izdala.

Najčitanije