U potrazi za američkim snom, mnogi Hrvati su odlazili na rad u gradić Stilton (Steelton) na istoku Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, nakon 159 godina neprekidnog rada, čeličana oko koje je grad izrastao, zaustavila je proizvodnju.
Kompanija Cleveland Cliffs ovih dana je, zbog neisplativog poslovanja, obustavila rad fabrike, koja se smatrala najduže aktivnom čeličanom na svijetu. Fabrika je izgrađena davne 1866. godine, a oko nje je nikla zajednica Stilton, čije ime i nosi riječ „čelik“ (engl. steel).
Društveni klub „Sveti Lovro“, mjesto okupljanja Hrvata koji su dolazili u potrazi za poslom, i dalje postoji, ali vijest o gašenju fabrike pogodila je i njihove potomke, kao i mnoge od 6.200 stanovnika Stiltona.
„Odrastao sam u South Second Streetu i uvijek sam slušao zvuke vozova i mašina. Gledao sam varnice dok lete“, rekao je Petar Krpan, menadžer hrvatskog kluba, za portal PennLive.com iz savezne države Pensilvanije.
U ovoj fabrici proizvodile su se tračnice za vozove. Krpan, kao i mnogi drugi, pripada trećoj ili četvrtoj generaciji potomaka doseljenika – djeci porodica koje su status gradile oslanjajući se na čeličanu, da bi kasnije prešle na manje fizički zahtjevne poslove i preselile se u modernija naselja s većim dvorištima i boljim školama.
„Tišina je sada zaglušujuća“, kaže Krpan, dodajući da, iako više ne živi u Stiltonu, emocije ga i dalje vežu za grad.
Tyna Muza, koja je odrasla u Stiltonu, nostalgično je komentarisala:
„Svi ti vozovi, sva ta buka – to su bili otkucaji srca ovog grada. Sada tih otkucaja više nema. Grad je na samrtnoj postelji.“
Na zidovima kluba i dalje se nalazi grb Hrvatske bratske zajednice, najveće hrvatske iseljeničke organizacije u SAD-u, osnovane 1894. godine – kao podsjetnik na važnost međusobne pomoći među radnicima iz dijaspore.
Multietnička radna snaga i pad industrije
Čelična industrija Stiltona privlačila je evropske imigrante – Hrvate, Poljake, Bugare, Makedonce, Italijane – ali i afroameričke porodice koje su tokom velike migracije sa juga SAD-a doseljavale u potrazi za stabilnim poslovima.
Na vrhuncu, fabrika je zapošljavala preko 9.000 radnika, a još početkom 1990-ih tamo je radilo više od 2.000 ljudi. Međutim, američka industrija čelika suočila se sa ozbiljnim padom zbog jeftinijeg čelika iz Japana i drugih zemalja tokom 1970-ih i 1980-ih.
Kada je prije dva mjeseca najavljeno zatvaranje, fabrika je imala oko 550 zaposlenih, uključujući i administraciju.
Uprava Cleveland Cliffsa izjavila je da želi da se riješi imovine koja „nije konkurentna i stvara gubitke“, uprkos tome što je administracija Donalda Trampa ranije podigla carine na uvoz čelika na 50%.
Iako je proizvodnja zaustavljena, objekti još uvijek nisu demontirani, što neki vide kao nadu da bi fabrika mogla ponovo da proradi, prenosi Jutarnji.
„Naš cilj je da ponovo pokrenemo ovu fabriku – bilo putem Cleveland Cliffsa ili neke druge kompanije“, rekao je Larue Hess, predsjednik sindikata United Steelworkers Local 1866.