KABUL - Ghulam Ali zarađuje do dva dolara dnevno prodajući povrće iz drvenih kolica koja vuče po avganistanskoj prijestonici Kabulu.
Ali ima samo 14 godina i on je jedini hranitelj svoje porodice. Budući da njegov otac nije mogao da radi zbog lošeg zdravlja, Ali je prošle godine bio primoran da napusti školu i zaradi za život, prenosi Radio Slobodna Evropa.
"Prije godinu dana učio sam i ponekad radio. Ali ove godine moram redovno raditi", ispričao je Ali, koji je bio osmi razred.
Ali je jedan od najmanje milion djece koja rade u Avganistanu, gdje su prihodi pali, a milioni su na ivici gladi. Mnoga djeca koja rade glancaju čizme, peru automobile, prose na ulicama ili rade u rudnicima.
Broj djece koja rade naglo je porastao otkako su talibani preuzeli vlast 2021., što je pogoršalo ionako veliku humanitarnu krizu i izazvalo ekonomski kolaps koji je doveo do naglog porasta inflacije i masovne nezaposlenosti.
Ujedinjeni narodi (UN) procjenjuju da je šest miliona Avganistanaca na ivici gladi, a dodatnih 28 miliona ljudi treba hitnu humanitarnu pomoć.
Talibanska stroga ograničenja na zapošljavanje žena, uključujući zabranu ženama da rade za lokalne i strane nevladine organizacije, takođe su doprinijela porastu dječjeg rada. Domaćinstva koja vode žene oslanjala su se na pomoć humanitarnih agencija u novcu i hrani da prežive. Međutim, mnogi su bili primorani da se sami staraju za sebe nakon što su strane nevladine organizacije prekinule svoje operacije pošto je talibanska zabrana stupila na snagu u decembru prošle godine.
Sami, čiji je otac umro prije nekoliko godina, prebira po smetljištima u gradu Farahu na zapadu zemlje tražeći plastiku i metal koji se mogu reciklirati da bi ih mogao prodati. U dobrim danima zarađuje 50 centi dnevno.
Kako je njegova porodica uglavnom onemogućena da prima humanitarnu pomoć, Sami je primoran da radi na ulici.
"Imam samo 13 godina, a kod kuće nas je šestero. Ne mogu da pokrijem kućne troškove. Potrebna nam je pomoć", ispričao je Sami.
Do jedne petine porodica u Avganistanu bilo je primorano da pošalju svoju djecu na rad, prema istraživanju organizacije "Save The Children" iz 2022.
"Ako je samo jedno dijete u svakoj od ovih porodica poslano na rad, onda je više od milion djece u zemlji angažovano u dječjem radu", saopštila je organizacija sa sjedištem u Londonu.
Drugo istraživanje pokazalo je da je 29 posto domaćinstava koje vode žene u 2022. imalo najmanje jedno dijete koje se bavilo dječjim radom, što je porast u odnosu na 19 odsto u 2021. U domaćinstvima koje vode muškarci brojke su skočile sa 13 na 21 odsto.
Nisar Ahmad Kohin, avganistanski stručnjak za prava djece, rekao je za Radio Azadi RSE da će "zanemarivanje budućnosti djece samo uništiti budućnost zemlje".
Aktivisti su pozvali talibane da zaustave rad djece. Međutim, militantna grupa nije iznijela nikakve planove za rješavanje tog problema.
Broj djece koja rade vjerovatno će samo rasti kako se teška ekonomska i humanitarna kriza pogoršava u Avganistanu.
Prošli mjesec UN je objavio da oko 85 odsto Avganistanaca živi ispod granice siromaštva. Ta brojka predstavlja ogromno povećanje od 15 miliona od 2020., kada je avganistanska vlada koju podržava Zapad još uvijek bila na vlasti.
Habibulah je vlasnik automehaničarske radnje u centralnoj provinciji Bamijan. Rekao je da roditelji očajnički žele prehraniti svoje porodice i sve češće šalju svoju djecu na posao.
"Svaki dan dolaze roditelji i mole me da uzmem njihovu djecu za šegrte. Ekonomski uslovi tjeraju ljude da žrtvuju obrazovanje svoje djece i šalju ih na posao", rekao je Habibulah.
Mira Jan Rasik, socijalna radnica u Bamijanu, rekla je da bi talibani trebali preuzeti odgovornost.
"Vlada je dužna da zaštiti djecu od mukotrpnog života", smatra ona, prenosi Slobodna Evropa.