BERLIN - Grčka je od Njemačke zatražila ratnu odštetu u visini od 376 milijardi evra, piše danas "Bild".
Zahtjev je, kako tvrdi visokotiražni "Bild", u utorak predat Ministarstvu inostranih poslova Njemačke, a u noti se ističe da grčka vlada traži pregovore o tome kako pitanja i dalje otvorene ratne odštete za Prvi i Drugi svjetski rat može biti riješeno“.
Iz Ministarstva ističu da se trenutno analizira verbalna nota, posebno, s tim u vezi, rezolucija grčkog parlamenta koja aktuelno postoji samo na grčkom.
Zahtjev Atine u Njemačkoj je okarakterisan kao skandal, jer nijedna zemlja, kako ističu, nije od Zapadne Njemačke poslije 1945. godine dobila tako visoko obeštećenje kao što je Grčka.
Ukazuje se i da su sporazumno njemački ratni dugovi od 1990. rešeni.
I pored toga, ukazuje "Bild", Atina želi od Njemačke da naplati "matarijalna razaranja", "izgradnju fabrika", kao i obeštećenje žrtava, ali i vraćanje okupatorske obveznice, te i vraćanje arheološkog blaga.
Njemački ekspert za Grčku prof. Hajnc Rihter kaže da je zahtjev Atine "bezobrazluk" i u njemu vidi pokušaj revizije istorije, kao i čist populizam.
On kaže da je sporazumom dvije njemačke države sa Rusijom i tri zapadna saveznika sklopljenim sporazumom sve rešeno.
Rihter ukazuje da su samo dvije države od Savezne Republike Njemačke dobile obeštećenja, a to su Jugoslavija na pritisak Sad i Grčka.
"Uvijek kada postoje politički i ekonomski problemi Atina se okreće ovoj budalaštini", kritikovao je on.
Poslanik vladajuće CDU u Bundestagu Klaus Peter Vilš poručuje da Njemačka nema namjeru ništa više da plaća Grčkoj u vezi prošlosti.
"To smo sve riješili i sporazumima zaključili sa Grčkom. Grčka je nakon rata od od Njemačke dobila elektrifikaciju, i izgrađena je najveća elektrana. Sve to je dio obeštećenja, u koje spada i izgradnja šećerane", objasnio je on.
I njemačka vlada smatra da je sve riješeno po pitanju zahtjeva Grčke za ratnim obeštećenjem.
Portparol vlade Štefen Sajbert kaže da je to pitanje kako pravno, tako i politički riješeno.
Sredinom aprila je velika većina u grčkom parlamentu glasala za rezoluciju koja obavezuje vladu da izbori svim raspoloživim diplomatskim i pravnim mjerama obeštećenje.
Inače premijer Grčke Aleksis Cipra, tokom predizborne kampanje 2015.obećao je naplatu ratne odštete od Njemačke, jer grčke vlasti smatraju da nisu ispunjeni kompletni zahtjevi za obeštećenje iz oba svjetska rata.
Tokom okupacije Grčke od strane nacističke Nemačke od aprila 1941.do septembra 1944. ubijeno je oko 300.000 Grka.
Grčka od Njemačke zahtijeva 171,4 milijardi evra na osnovu ukupne potražnje zbog razaranja infrastrukture.
Daljih 10,3 milijardi evra Atina zahtijeva kao obeštećenje za prisilne kredite koje je Grčka morala dati Njemačkoj za vrijeme okupacije.
Pored toga zahtijeva se i 33,8 milijardi evra na osnovu gubitaka državnih resursa, kao i 53,8 milijardi evra obeštećenja za gubitak proizvodnje industrije tokom okupacije.
U rezoluciji grčkog parlamenta po prvi put se pominju i individualna potraživanja, a komisija koja se bavila obeštećenjem, ističe da treba da se obeštete nasljednici 120.000 ljudi koji su tokom ratnih desjatava ubijeni ili su umrli u logorima, što Njemačku može koštati 15,1 milijardu evra.
Druga mogućnost individualnog obeštećenja, koju komisija predlaže, tiče se svih civila koji su umrli tokom okupacije.
Prema podacima sa Pariske konferencije iz 1946. godine bilo je 558.000 mrtvih i 880.000 osoba koje su na osnovu ratnih povreda postali invalidi.
Predlaže se obeštećenje u vidu mjesečnih isplata u visini od 700 evra u periodu od 15 godina za preminule, i 700 evra mesečno u periodu od pet godina za ratne invalide.
Ta druga varijanta koštala bi Njemačku 107,2 milijardi evra.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.