ATINA - Grčka je, poslije neuspješnih pregovora u Briselu, poručila danas da je spremna da se vrati razgovorima sa kreditorima "u svakom trenutku".
Pošto se zabrinutost za finansijsku budućnost Grčke "prelila" i na berze, a dvije strane razmijenile optužbe ko je kriv za neuspjeh pregovora, grčki premijer Aleksis Cipras je sazvao vanredni sastanak sa svojim pregovaračkim timom, prenijela je agencija AP.
Neimenovani grčki zvaničnik, koji je prisustvovao tom vanrednom sastanku u Atini, rekao je da sporazum nije postignut tokom vikenda jer predstavnici kreditora nisu imali ovlašćenja da odlučuju o novim predlozima Grčke.
"Čekamo poziv institucija i u svakom trenutku ćemo odgovoriti na nastavak pregovora", kazao je taj zvaničnik.
Nešto ranije u Briselu portparolka Evropske komisije Anika Brajthart je rekla da je Grčka prihvatila budžetske ciljeve za 2015. godinu, pristajući na ključne "crvene linije" u pregovorima s kreditorima, od čijeg uspjeha zavisi da li će biti odblokirana isplata preostale tranše pomoći Atini prije kraja ovog mjeseca.
"Vlasti u Atini su prihvatile budžetske ciljeve, samo je pitanje koliko je kredibilno obećanje o njihovom ispunjenju", izjavila je Brajthartova na konferenciji za novinare, ne precizirajući na šta je Grčka pristala.
Pregovori Grčke i predstavnika Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) okončani su sinoć u Briselu bez dogovora, a prema navodima portparola Evropske komisije, i dalje postoje "značajne razlike" u stavovima dvije strane.
"Iako je načinjen određen napredak, pregovori nisu uspjeli, jer i dalje postoje velike razlike između planova grčkih vlasti i zajedničkih zahtjeva Komisije, Evropske centralne banke i MMF-a", izjavio je agenciji AFP portparol Evropske komisije, koji je želio da ostane anoniman.
Zvaničnici EU krvicu za neuspjeh svaljuju na Atinu, navodeći da nije ništa novo ponudila da bi se obezbijedilo 1,6 milijardi evra za isplatu MMF-u do kraja mjeseca.
Istovremeno, u Atini je neimenovani zvaničnik grčke vlade rekao da Grčka nikada neće prihvatiti smanjenje penzija i plata ili uvođenje dodatnih poreza na osnovne potrepštine, kao što je struja, prenijela je agencija AP.