TBILISI - Gruzijski parlament izglasao je danas odustajanje od kontroverznog novog zakona, koji je prethodno odobrio u prvom čitanju, što je izazvalo međunarodno negodovanje i masovne demonstracije u toj kavkaskoj zemlji.
Desetine hiljada izašli su na ulice ove sedmice nakon što su zastupnici uveli zakon o "stranim agentima". U petak je prijedlog zakona odbijen u drugom čitanju nakon što je samo jedan zastupnik, od 36 koji su glasali, podržao zakon koji su kritičari uporedili sa zakonima u Rusiji.
Stotine antivaldinih demonstranata okupilo se ispred parlamenta tokom glasanja. Demonstranti su se sukobili s policijom u utorak i srijedu, a snage reda su koristile vodene topove i suzavac. Jedan snimak u kojem žena maše zastavom EU, uprkos mlazu iz vodenog topa je postao viralan.
Vladajuća stranka Gruzijski san povukla se pod pritiskom, najavivši u četvrtak da će odustati od zakona. Ali opozicione stranke su u zajedničkom saopštenju kazale da će se demonstracije nastaviti, ukazujući na nedostatak garancija "da je Gruzija čvrsto na prozapadnom kursu".
Gruzijske vlasti suočene su sa sve većim međunarodnim kritikama zbog percipiranog odstupanja od demokratije, što ozbiljno narušava veze Tbilisija s Briselom.
S druge strane, Kremlj je danas optužio Sjedinjene Američke Države za raspirivanje antiruskog raspoloženja među demonstrantima u Gruziji.
"Vidimo odakle se predsjednica Gruzije obraća svom narodu. Ona se ne obraća iz Gruzije, ona se obraća iz Amerike", rekao je novinarima potparol Kremlja, Dmitrij Peskov, optuživši "nečiju vidljivu ruku" za potpirivanje "anti-ruskog" sentimenta.
Vladajuća stranka insistira na tome da ostaje predana naporima Gruzije za članstvo u EU i NATO-u, što je upisano u ustav i koje podržava, prema anketama, 80 odsto stanovništva.
Gruzija je podnijela zahtjev za članstvo u EU zajedno s Ukrajinom i Moldavijom nekoliko dana nakon što je Rusija napala Ukrajinu u febraura 2022.
Analitičari su primijetili sličnosti između situacije u Gruziji i Ukrajini, objema bivšim sovjetskim republikama koje su se našle uhvaćene između Istoka i Zapada.
"Think tank ECFR" napravio je poređenje između situacije u Gruziji i ruske specijalne vojne akcije na Ukrajinu 2014. i 2022. godine. Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev rekao je da Rusija nije napala Gruziju 2008. godine, NATO bi se proširio na Gruziju.
Sukob iz 2008. godine bio je fokusiran na Južnu Osetiju i Abhaziju, dvije otcijepljene pokrajine u Gruziji. Službeno su dio Gruzije, ali imaju zasebne vlade koje većina zemalja ne priznaje. I Abhaziju i Južnu Osetiju podržava Rusija, prenosi "Klix".