BRISEL - Komesar za pregovore o proširenju Johanes Han kaže da dugoročno rješenje za normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine podrazumijeva održivo i realistično rješenje zasnovano na međunarodnom pravu.
"Sljedeći korak je podizanje normalizacija na sveobuhvatni nivo, a na dvjema stranama je da uz pomoć Federike Mogerini definišu sadržaj pravno obavezujućeg sporazuma", kaže Han u ekskluzivnom intervjuu za Tanjug.
Komesar Han je u razgovoru za Tanjug ocijenio da je dosadašnji tok dijaloga Beograda i Prištine uz posredovanje visoke predstavnice EU Federike Mogerini doveo do značajne normalzacije odnosa dvije strane.
"Predsjednici Hašim Tači i Aleksandar Vučić su u julu 2017. godine kroz dijalog kome posreduje visoka predstavnica Federika Mogerini počeli rad na sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa u formi pravno obavezujućeg sporazuma. Tokom godina dijalog je doveo do značajne normalizacije odnose između Beograda i Prištine, a sljedeći korak je da se ta normalizacija dovde na sveobuhvatni nivo. Na dvjema stranama je da uz pomoć Federike Mogerini definišu sadržaj tog pravno obavezujućeg sporazuma", objašava Johanes Han.
Han ponavlja da će od sveobuhvatne normalizacije odnosa dobrobit imati i Beograd i Priština i da će to biti od vitalnog interesa za nastavak njihovog evropskog puta. Komesar za pregovore o pristupanju je povodom medijskih spekulacija da je u rješavanju kosovskog pitanja "u igri" i moguća zamjena teritorija ocijenio da ne vjeruje da strane u dijalogu žele da o svojoj pregovaračkoj strategiji diskutuju preko medija.
"Dijalog o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine kome posreduje EU za cilj ima pormociju održive saradnje između dve strane, pomoć u ostvarenju napretka na putu ka EU i poboljšanje života ljudi. To je ono što se računa. Dugoročno rješenje podrazumjeva održivo i realistično rješenje zasnovano na međunarodnom pravu", zaključio je komesar Han.
EU očekuje da se dogovor ZSO u potpunosti primijeni
Johanes Han kaže da ono što EU sada očekuje u okviru dijaloga jeste da se dogovor o Zajednici srpskih opština u potpunosti primijeni bez odlaganja.
"Dogovor predviđa da se nacrt statuta Asocijacije odnosno Zajednice izradi za četriri mjeseca od početka rada na nacrtu. Kosovski premijer dao je mandat upravljačkom timu da počne rad na nacrtu 4. aprila što znači rok do 4. Avgusta", kaže komesar za proširenje.
Johannes Han nije odgovorio na pitanje Tanjuga šta će biti ukoliko se zacratni rok za izradu statuta ZSO probije niti da li će takav čin obesmisliti cijeli tok dijaloga.
Kada je riječ o predstojećem samitu EU Zapadni Balkan koji se održava 17. maja u Sofiji komesar Johanes Han u intervjuu za Tanjug kaže da će to biti još jedna istorijska odrednica u odnosima EU i Zapadnog Balkna.
"Cilj samita je da unese novu energiju u odnose EU i Zapadnog Balkana. Samit će potvrditi evropsku perspektivu Zapadnog Balkna i fokusirati se na program povezivanja. Bolje povezivanje koje obuhvata puteve, željeznicu, energetske mreže, ali i digitalno tržište, ekonomsku integraciju kao i međuljudske kontakte ključ je za ostvarivanje punog ekonomskog potencijala regiona”, kaže komesar za pregovore o proirenju Johanes Han.
Neposredno pred odlazak u Sofiju komesar Han je u izjavi za Tanjug najavio da će tokom samita Evropska komisija predstaviti obiman finansijski paket koji će podržati ključne projekte u oblasti povezivanja na Zapadnom Balkanu, ojačati regionalnu saradnju i pomoći da se Zapadni Balkna još čvrše veže za EU.
Solunski i Sofijski samit
Kada je o sličnostima i razlikama između Solunskog i Sofijskog samita riječ, komesar za pregovore o proširenju naglašava da je "jasna paralela to što će se lideri zemlja članica EU sastati sa svojim kolegama sa Zapadnog Balkna i naglasiti posvećenost EU partnerima u region".
"Što se razlika tiče, samit u Sofiji će jasan fokus imati na projektima od zajedničkog interesa u oblastima bezbednosti i povezivanja. Nadam se da će samit ostaviti istorijski trag pokazujući pojačani angažman EU u regionu. Isto tako očekujem da će zemlje Zapadnog Balkna iskoristiti istorijsku priliku i trenutak stvoren novom Strategijom o Zapadnom Balkanu i isporučiti reforme neophodne za integraciju regiona u Evropu", kaže Han.
Pored mnogih komentara da samit u Sofiji neće pružiti direktnu podršku procesu proširenja EU, kao i da novi nacrt budžeta EU do 2027. godine nije predvideo novac za eventualne buduće članice, komesar Han za Tanjug kaže da "porširenje ostaje ključuno u odnosima EU prema Zapadnom Balkanu" i da se to reflektuje i kroz Stregiju proširenja i novi budžet EU.
"Kao prvo predložena nova konstrukcija diplomatskih instrumenta EU fokusira se na prioritete što uključuje i Zapadni Balkan i povećava fondove za taj region. Istovremeno član 19 predloženog budžeta crno na bijelo kaže da će biti prerađen ukoliko dođe do prijema novih članica. Tačno to se dogodilo i kada je Hrvatska 2013. godine ušla u EU", zaključio je komesar Han.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.